Oživljavanje mrtvih kredita

Ministrica financija navodno je s bankarima dogovorila povoljnije uvjete dodjele HBOR-ovih kredita posrnutim tvrtkama. To bi bilo korisno, ali ne i dovoljno. Tvrtkama trebaju novi poslovi. Bez njih će posrnuti spreman otpustiti kreditni potencijal uz uvjet da krediti završe kod poduzetnika koji se bave proizvodnjom i izvozom (a ne rentijerskim ulaganjem love u državne obveznice). A nije baš previše voljan otpuštati novac ni da bi se ‘pumpala’ državna potrošnja.

Koliko god čovjek želio da nova ekipa u Banskim dvorima donese stvarni preokret trendova, toliko mora biti oprezan. Vlada je već prije godinu dana pokušala smažiti neplaćanje u zemlji kad su se javna poduzeća tjerale da uzmu kredite i poplaćuju dospjele obaveze. Ako su to i učinila, makrorezultata nije bilo jer se nelikvidnost povećala za dodatnih devet milijardi kuna. Tako bi se i sad moglo dogoditi da tvrtke dobiju nešto novca za plaćanje dugova (opet najprije državnom proračunu?) i da to bude puštanje vode u pustinju.

Bankar koji svaki dan u uredu ima poduzetnika čija je tvrtka već zrela za stečaj priznaje da može pomoći jedino ako je taj poduzetnik došao s ugovorenim novim poslom. Nekretnine su mu ionako pod hipotekom, pa preuzimanje potraživanja za budući posao ostaje jedino jamstvo na temelju kojeg se može dati kredit. A do ugovora za nove poslove nije lako doći. Pogotovo tvrtkama orijentiranima samo na domaće tržište. Mnogi počinju shvaćati kako bi im bilo pametnije da su se prije orijentirali malo i na izvoz, jer to je u kratkom roku gotovo neizvedivo.

Uoči Nove godine premijerka Kosor najavila je da će njezin novi ekonomski tim svakih mjesec dana provoditi inventuru učinjenoga. Bude li se držala roka, prva ispitna postaja morala bi biti sljedeći tjedan.

U krugovima velikih banaka može se saznati kako je ministrica Dalić kao svoj prioritet na početku ministrovanja odabrao oživljavanje zamršenih HBOR-ovih kredita iz programa A i B. Stup na kojem je premijerka gradila optimizam oko svog Programa ekonomskog oporavka u PowerPointu zapravo se urušio. Pojednostavljeno, skupe kredite za spas tvrtki mogle su dobiti tvrtke kojima on – nije bio potreban. Sad će biti zanimljivo vidjeti koja je nova pravila igre donedavna privatna bankarica Dalić dogovorila s velikim bankama. Njezin drugi test razvijanje je odnosa s guvernerom središnje banke Željkom Rohatinskim. On već dulje najavljuje da je prodaj sve strancima? To bi moralo postati jasno i vladajućoj garniturii, ali kako ona sporo uči i stalno kasni u lutanjima, može se dogoditi da kad shvati koji je jedini izlaz nacionalne ekonomije – bude kasno.

Pogotovo kad Borislav Škegro, ‘čarobnjak iz Oza’ koji iza zavjese upravlja mnogim Kosorićinim ekonomskim idejama (a možda i Dalićinim), sad predlaže da se građanima odmah prodaju HEP, Hrvatske autoceste, Zagrebački holding, Hrvatske šume, Hrvatske vode… Škegrine su ideje s malom stankom konstanta u vođenju hrvatske ekonomije koja je došla do ruba ponora. Sad kreator predlaže – velik korak naprijed.

Vladi trebaju milijarde da zakrpa rupe stvorene u ovih sedam godina vladavine HDZ-a. Pa se sve lijepo rasproda. Ideja je i dobra za izbore jer će građani opet moći uzimati margin-kredite, kupiti jeftinije dionice npr. Hrvatskih šuma i za koji ih mjesec skuplje prodati strancima. Poznato iz Inina slučaja? A poslije liti krokođilke suze što strani vlasnici dižu cijenu prolaska autocestom, poskupljaju vodu ili uništavaju ‘naše šume’. Najgore je što prodaja posljednjih komada obiteljskog srebra ne bi bila utrošena na stvaranje zdrave, izvozne hrvatske ekonomije, nego na održavanje sadašnje strukture na vlasti.

Iskusni kroničar zbog svega toga u velikoj zabrinutosti čeka prve poteze trenutačnih kreatora ekonomskih sudbine Hrvatske.