Dolaskom na čelo Hrvatskih šuma predsjednik zagrebačkog HSS-a Darko Vuletić rekao je da treba krenuti u restrukturiranje ove državne tvrtke, a to je stajalo i u koalicijskom sporazumu. No, Vuletić uvijek ističe da je ovdje težište na riječi ‘krenuti’ jer restrukturiranje nikad neće završiti. To je golem posao, a u našem smo razgovoru za Lider pokušali jasnije sagledati budućnost Hrvatskih šuma kao i to kako pomoći drvoprađivačima.
-
Zašto se stalo s restrukturiranjem? – Zbog krize na tržištu. Zadovoljan sam poslovanjem HŠ-a. U 2010. imali smo dvostruko bolji rezultat nego u kriznoj 2009., kad je dobit bila oko 20 milijuna kuna. Kad smo dobili rezultate poslovanja glasno sam i jasno rekao da je HŠ izašao iz recesije, među ostalim zahvaljujući i uštedama. To je ono pozitivno što smo izvukli iz krize, jer u nekim drugim vremenima ne bismo obračali pozornost na te troškove. Reorganizirali smo se i posljednje dvije godine uštedjeli smo 108 milijuna kuna samo na troškovima plaća. Ono s čime nisam zadovoljan jest to što smo u jednom trenutku 2009. morali stati s restrukturiranjem zbog recesije i svega što je ona donijela sa sobom, pa smo sve potencijale usmjerili saniranju postojećeg stanja.
-
Možete li pojasniti, u kojem smislu? – Prihodi od prodaje znatno su pali i svu smo energiju usmjerili na očuvanje stabilnosti poslovanja i našeg tržišta, odnosno domaće drvne industrije. Pomoć drvenoj industriji iznosila je u prvom paketu mjera više od 160 milijuna kuna, što znači i reprogrami, i rabati i odgode plaćanja u pojedinim sortimentima, kao i sniženje cijena, što je sve išlo na ruku našim drvarcima da opstanu, s time da nismo ugrozili poslovanje. Međutim, htjeli mi to ili ne, restrukturiranje je dijelom bilo odrađeno. Napravili smo dvije radne rasadničarske jedinice, dvije ugostiteljske te jednu za mehanizaciju, u tijeku je projekt ustrojavanja tvrtke-kćeri za ugostiteljstvo, lovstvu je smanjen broj s više od 50 na 27 jedinica, i još bi ih trebalo reducirati.
-
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da šume treba dati u koncesiju. Jedna od opcija je i regionalizacija HŠ-a… – Prvo, privatizacija ne dolazi u obzir jer su šume nacionalno bogatstvo, no ni koncesija nije kvalitetno rješenje, kao što predlaže Novotny, slučajno i član moje stranke. Šumama treba upravljati integralno, dakle i ekonomski isplativim šumama i onima koje to nisu. Zagovornik sam decentralizacije, ali na načelima korporativnog upravljanja – dakle, strateške odluke treba donositi na jednome mjestu, a operativne na terenu.
-
Ali nisu li ljudi na terenu bolje upućeni u stanje stvari? U našem nedavnom razgovoru rekli ste da je sustav trom. – Nitko to ne spori. Do sada uglavnom nismo funkcionalni kao korporacija, jer često odozdo traže da mi nešto gore odlučimo, a naš je cilj da oni ubuduće preuzmu veći dio prava, ali i odgovornosti. Postoje gospodarske i negospodarske šume, tj. one koje se mogu same financirati i one koje to ne mogu, a to kako ćemo se reorganizirati dio je i buduće političke rasprave. Suština je ipak da svih 16 podružnica ima već autonomiju i većina radi dobar posao jer same izrađuju planove i prodaju robu.
-
Međutim, za restrukturiranje bi morala postojati studija. Radio ju je Tipurićev tim s Ekonomskog fakulteta. Što je s time? – Studija predviđa da se pojedine djelatnosti izdvoje, uključujući i šumarske, u zasebne cjeline, a kad se za to stvore pretpostavke, one bi postale neovisna društva koja bi izašla iz HŠ-a. Inače studija je rađena godinu dana, javno je predstavljena 2009. i stajala je dva milijuna kuna. O studiji je godinu dana bila otvorena javna rasprava u svim upravama, svi su mogli iznijeti svoje primjedbe, a neke pojedinosti Ekonomski fakultet mora još do raditi. Kriza je stopirala provedbu, ali mi polako, kao što sam rekao, iz toga već ‘vrtimo’ neke stvari, pa tako trenutačno definiramo status direkcije radi efikasnijeg poslovanja. Naglašavam da nitko od 8.150 stalno zaposlenih u Hrvatskim šumama nema razloga za paniku – masovnih otpuštanja neće biti i nitko neće završiti na ulici.
-
Što je s inventurom šumskih resursa završenom prije tri mjeseca a još nije objavljena? – Inventuru je financiralo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i ono odlučuje što će se s njome. Ipak, došlo je do raznih nesretnosti i svakojačkih spekulacija, pa su se iz poluinformacija izvodili zaključci, primjerice, to da iz HŠ-a na godinu ispari milijardu kuna. To nema veze s mozgom. Treba pročitati inventuru pa izvući odgovarajuće zaključke.
-
Ali prema podacima HŠ-a, na godinu se posječe 5,5 milijuna kubika drva, a nekadašnji revirnik u gospićkoj podružnici Goran Jankov tvrdi da je inventura pokazala kako se posječe 7,3 milijuna kubika. Prema tome nedostaje 1,8 milijuna kubika, što je prema gruboj računici već 500 milijuna kuna. – Drago mi je što se kolega Jankov brine za stanje u HŠ-u ali i on zna da se u HŠ-u u posljednjih 30 godina posječe oko 4,5 do 5,5 milijuna kubika. No, očito je počela predizborna kampanja kad se na osnovi poluinformacija donose zaključci. Uostalom, neka institucije naprave svoj posao, da pače, ali bi onaj tko to govori morao snositi i odgovornost, a pritom ne mislim na vas novinare. Uostalom, zašto Jankov to nije prijavio?
-
On kaže da je i vama slao predstavke? – Da, bilo ih je, podnijeli smo prijave, interna revizija bila je u Ogulinu.
-
Što je pokazala interna revizija? – Utvrđeno je da je bilo nepravilnosti, ali one nisu bile velikih razmjera, kao što Jankov tvrdi. Poduzete su mjere protiv nekih osoba, ali u kom je to smjeru dalje išlo, ne bih zasad mogao reći. Za to su nadležni u ogulinskoj Upravi.
