Neovisno o tome koliko će rasti cijene inputa i ukupnih troškova, situacija nije optimistična za konkurentnost domaćih kompanija. Iako se teret rasta cijena može prebaciti i na krajnje potrošače, taj put nije baš dug. Snalažljivost i inovacije ponovno su na visokoj cijeni.
Razloge vide u problemima u opskrbi tržišta uslijed loših vremenskih uvjeta i pojačane potražnje za gorivom biljnog podrijetla. Klimatski razlozi zasigurno utječu na rast cijena, no riječ je o kratkoročnom utjecaju. Prava prijetnja stiže s Dalekog istoka jer brzorastuće ekonomije Kine i Indije dramatično i dugoročno mijenjaju globalnu potražnju za svim sirovinama, od žitarica i kakaovca do metala i energenata. Sreća je jedino u tome što se to događa relativno postupno.
Cijene sirovina popele su se u nebo i na povijesnim razinama. Sirovi je šećer u posljednjih šest mjeseci poskupio 150 posto, kakao u prahu 300 do 400 posto itd. Zasad proizvođači čekaju da vide jesu li na djelu špekulacije ili je riječ o dugoročnijem trendu. Gubici se mogu trpeći mjesec-dva, no nastave li cijene sirovina rasti morat će doći do osjetnog poskupljenja hrane. Dodaje da sve to utječe na nižu konkurencnost proizvoda jer osim cijene sirovine koja raste na globalnom tržištu, proizvođače u Hrvatskoj po-
