Pozitivno je i to što se za razliku od većine državnih tvrtki Plinacro ne financira iz proračuna, nego iz vlastitih sredstava te kreditima Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Konstelacija je snaga takva da se u Plinacro ne dira, no to ne mora tako ostati i u budućnosti, pogotovo ne nakon smjene ministrice Matulović Dropulić.
Stabilna, efikasna i poslovno uspješna kompanija u državnu vlasništvu ili pretežito državnu vlasništvu – je li takvo što moguće u Hrvatskoj? S obzirom na brojne afere nevjerica i skepsa koje se pri takvim tvrdnjama javljaju kod mnogih posve su opravdana reakcija. No, usprkos nevjerljivim Tomama svijetli primjeri postoje…
Operater plinskoga transportnog sustava ima stabilne prihode, dobro kontrolira troškove i sva investicijska sredstva ulaže u daljnji razvoj, složili su se stručnjaci upoznati s poslovanjem Plinacra. Prednost mu je i veličina jer nije mašinerija poput primjerice HEP-a, pa je upravljanje lakše, jednostavnije i transparentnije. Iako samostalno ne odlučuje, ne ulazi i ne odustaje od bilo kojeg projekta, već samo provodi odluke svoga vlasnika, riječ je o tvrtki u kojoj, kažu upućeni, politička struja ne radi za svoj džep (ako je to moguće). Iako je već gotovo pravilo u Hrvatskoj da se političkom moći pokušava dio novca na raspolaganju prenijeti u neke druge svrhe, izgleda da Plinacro tome odolijeva.
- Marina Matulović Dropulić bila je zaštitnica i sigurno je pridonijela da tvrtka funkcionira na način kako je i zamišljena. Dakle, da počiva na poslovnim, a ne na interesnim principima – naglasio je jedan od sugovornika koji je želio ostati anoniman.
Dodao je kako je konstelacija snaga takva da se u Plinacro ne dira, no naglašava da to ne mora biti tako i u budućnosti. Kontrolu je godinama vršila sada bivša ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Dropulić koja bi mogla biti, slijedom nedavne rekonstrukcije Vlade, smijenjena i iz Nadzornog odbora Plinacroa. Tko će je zamijeniti ostaje pitanje baš kao i to hoće li zamjena na isti način štititi poslovna načela. Potvrđu pozitivnog mišljenja o Plinacrou najbolje potvrđuje njegovo financijsko poslovanje.
U 2009. godini, koju je obilježilo nekoliko važnih događaja za Plinacro, unatoč manjoj realizaciji prihoda od osnovne djelatnosti (prihoda od transporta plina) u odnosu na osnovni Plan poslovanja za 2009. (95,7 posto), ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 640,9 milijuna kuna te neto dobit od 145,1 milijun kuna. Trend smanjivanja prihoda posljedica je smanjenja potrošnje plina na hrvatskom tržištu, a negativni efekt neostvarenja planiranog prihoda iz osnovne djelatnosti u odnosu na plan djelomično su uspjeli ublažiti ostvarenjem bitno većih prihoda od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima i financijskih prihoda od zateznih kamata kupcima. Naime, ostvaren je prihod od 55,02 milijuna kuna, a planirano je 38,52 milijuna kuna. Pozitivna stvar je svakako i to što, za razliku od većine državnih tvrtki, Plinacro ne financira državni proračun, već isključivo vlastita sredstva te krediti, i to Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Od EBRD-a su u 2009. dobili kredit od 70 milijuna eura za stjecanje stopostotnog udjela u društvu.
Podzemno skladište plina (PSP) koji se isplaćuje iz dobiti PSP-a. Stjecanjem stopostotnog udjela u društvu PSP formirana je Grupa Plinacro koja posluje od 1. svibnja 2009. i te je godine ostvarila 771,2 milijuna kuna ukupnih prihoda i 193,90 milijuna kuna neto dobiti. Zbog povlačenja kredita od EIB-a te dviju tranši od EBRD-a za investicijske cikluse rasla je zaduženost, i to s 28,33 posto na početku 2009. na 47,37 posto potkraj godine što i dalje nije zabrinjavajuće. To je rezultiralo i povećanjem kratkoročnih obveza zbog dospjeća otplate glavnice (kratkoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama iznosile su 108,4 milijuna kuna), a time i smanjenja likvidnosti. Koeficijent tekuće likvidnosti na početku 2009. iznosio je 6,60, a na kraju godine svega 2,46. Međutim, međusobnom usklađenosti priljeva i odljeva sredstava te time osiguravanjem dostatnih sredstava za podmirenje dospjelih obveza Plinacro kontinuirano upravlja rizikom likvidnosti. Pretprošla se godina može izvojiti i po problemima koje je stvarala Ina iz koje se Plinacro izdvojio 2002. Zbog teškoća u naplati potraživanja tada jedinog kupca (Ine), koja su iznosila 62,7 milijuna kuna, Plinacro nije uspjeho uredno naplaćivati svoja potraživanja, već je aktiviranjem sredstava osiguranja plaćanja i potpisivanjem Sporazuma o rješavanju međusobnih odnosa djelomično smanjio potraživanje. No od 2010. dolazi do promjena u tom segmentu.
