Prema istraživanju koje je provela japanska tvrtka Tagasako, specijalizirana za proizvodnju mirisa, osobe koje rade za kompjutorom prave čak 54 posto manje pogrešaka ako je prostorija u kojoj sjede ispunjena limunovim mirisom. Tako se limun osim kao izvrsno sredstvo protiv akni, anemije, krhkih nokti, kurjih očiju, herpesa, masne kože i ranica u usnoj šupljini pokazao kao pomoć koncentraciji i pamćenju te stimulans živčanog sustava.
Stablo potječe iz Indije i Indokine, ali danas se uzgaja u cijelom svijetu gdje je klima dovoljno topla i vlažna. Limunov plod među korisnijim je namirnicama u kuhinji. Njegova je pulpa prekisela da bi se konzumirao sâm, ali zato je njegov sok izvrstan dodatak jelima od morskih plodova, ribi, salati, voćnim slasticama i sladoledu. Jedan je od glavnih sastojaka umaka s maslinovim uljem, solju i paprom koji se najbolje sljubljuje s ribom pripremljenom na žaru, kuhanim povrćem i salatama.
Odličan je izvor vitamina C: jedan limun sadrži otprilike 35 posto dnevnih potreba odrasle osobe za tim vitaminom. Uz taj vitamin sadrži mnogo kalija, zbog čega je odlično dezinfekcijsko sredstvo, a smanjuje i razinu glukoze u krvi. Od davnina se smatrao neizostavnim u liječenju skorbuta, pa su ga mornari uvijek nosili sa sobom na svojim dugim plovdbama.
