Planovi leasing-društava

Unatoč padu plasmana i smanjenju svoje imovine u prošloj godini uprave društava za leasing optimistične su. Ove godine očekuju stabilizaciju tržišta, a dok kuju planove, priznaju da će im prvi uspjeh biti zaustavljanje negativnog trenda.

Pad gospodarske aktivnosti, koji se odnosi na pad proizvodnje i investicija te smanjenje prodaje novih vozila, izravno je utjecao na industriju leasinga. Zato i leasing kao alternativa kreditu u financiranju investicija i kapitalnih dobara bilježi pad novih plasmana u 2010. Budući da se gospodarstvo ove godine neće znatnije oporaviti, prije svega u segmentu investicija, može se očekivati zadržavanje novih plasmana na prošlogodišnjoj razini. No potencijal je industrije leasinga velik, zato vjerujemo da će s oporavkom tržišta, povratom financijske stabilnosti i pozitivnim trendom investiranja leasing-financiranje nastaviti rasti – kaže Darko Urukalović, član Uprave S-Leasinga, i ističe da se najbrži porast očekuje u segmentu financiranja osobnih vozila, no da je još područja financiranja leasingom koja dosad nisu bila znatno pokrivena poput npr. energetskog sektora.

Nakon smanjenja imovine leasing-društava u prošloj godini za više od 13 posto prema usporedbi podataka od 30. rujna 2010. i 30. rujna 2009. u 2011. očekujemo stabilizaciju tržišta. Iako i dalje vladaju negativni trendovi, vjerujemo da će u pojedinim klasama imovine biti rasta, čemu smo prilagodili i svoj poslovni plan. Rast koji očekujemo u tim klasama imovine više je stabilizacijski negoli ekspanzivan.

Budući da se svaka ekonomija nakon izlaska iz kriznih razdoblja neizbježno stabilizira na početno nižim razinama, prvi pravi uspjeh bit će zaustavljanje negativnih trendova, a tek zatim restrukturiranje i prebacivanje potražnje s potrošnih dobara na proizvodna. I u trenutačno težim uvjetima poslovanja svih sudionika tržišta RL zagovara financiranje po najprije proizvodnih poduzeća. U 2010. bili su vidljivi pomaci poslovnog restrukturiranja korisnika leasinga. Ta promjena usmjerava potražnju za proizvodnim predmetima leasinga, a potrošni predmeti, primjerice vozila i sl., zasad ostaju po strani. Potražnja za proizvodima leasinga i dalje će biti u korelaciji s rastom gospodarstva. Fokus poslovanja leasing-kuća na tržištu prelazi s financiranja motornih vozila na složenije oblike financiranja opreme i, sada manje, nekretnina, koji su sve važniji, zbog čega im se povećava udjel u portfelju leasing-kuća. Interes poduzetnika za financiranje nabave opreme i strojeva relativno raste i obuhvaća sve segmente gospodarstva.

Bez obzira na poremećaje u širem okružju optimisti smo jer trendovi u razvoju hrvatskoga gospodarstva uvelike utječu i na porast odnosno pad tržišta leasinga. No za rast uvijek ima mjesta, pa iako je prognoza rasta tržišta vrlo slaba, očekujemo da će UniCredit Leasing sa svoje vodeće pozicije i dalje povećavati tržišni udjel kao i u 2010. zbog kvalitete usluge i proizvoda koje nudimo te zbog sinergije sa Zagrebačkom bankom, i to zato što upravo zahvaljujući financijskoj snazi UniCredit grupe možemo financirati najzahtjevnije projekte. Bez obzira na blag oporavak tržišta ne očekujemo veće probleme u naplati u odnosu na 2010.

Tržište leasinga ovisi o makroekonomskim kretanjima, zato se nadamo da će najavljenja blaga konjunktura u drugoj polovini 2011. povoljno utjecati i na rast plasmana leasinga, posebice nekretninskog tržišta. S trećim tromjesečjem ove godine također očekujemo intenziviranje transakcija ‘sale and lease back’.

Što treba poduzeti da autohtoni hrvatski prehrambeni proizvod bude zaštićen? Prvi je korak na proizvođačima da se udruže i podnesu zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za priznavanje izvornosti i zemljopisnog podrijetla proizvoda. Donesen je novi Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Njime je proizvođačima autohtonih hrvatskih proizvoda omogućena ista zaštita kakva je na području EU. Još 1997. zaštitio sam prvi hrvatski proizvod, slavonski domaći kulin, po starom zakonu. Prema njemu još su zaštićeni stara slavonska šljivovica, paški i cetinski sir, istarski i drniški pršut, vrhunska vina dingač i postup, paški baškotin i maslinovo ulje Torkul.

Novi zakon dirigira put proizvoda od uzgoja do prodaje. Kad sam zaštitio kulin, upozorio sam na nedostak nadzornog organa u proizvodnji. Kad vidite na tržištu ‘dalmatinski’ pršut po cijeni od 55 kuna, jasno je da je riječ o otrovu, a ne izvornom proizvodu. Sad je točno razrađeno kako zaštititi proizvod i kako ga kao autohtoni plasirati na tržište. Kao potpredsjednik svjetske udruge za autohtone proizvode Origina često se susrećem s takvim procesima u EU. U Italiji i Španjolskoj svaki pršut ima šifru i računalno se prati od svinje do izlaska na tržište, a tako je i s ostalim tradicionalnim proizvodima.

U socijalizmu se nije pridavala pozornost industrijskom vlasništvu, tek su nedavno hrvatski proizvođači shvatili da moraju zaštititi proizvode kako bi postigli višu cijenu i bili konkurentni na europskom tržištu. Ulaskom u EU ulazimo na tržište od 500 milijuna ljudi među kojima je petina bogatih koji ne pitaju za cijenu, ali žele vjerodostojan proizvod. To znači da dalmatinski pršut mora biti od svinje određene pasmine uzgojene u Dalmaciji, koja ima propisanu hranidbu i tradicionalni proces obrade i sušenja. Proizvođači moraju biti svjesni da je zaštita proizvoda dodatni trošak koji treba ukupljarati u cijenu, ali kupac je siguran da je dobio pravi dalmatinski pršut, i to plaća. Na listu izvornih hrvatskih proizvoda mogu još doći razna maslinova ulja, lički krumpir, lički sir škripavac, sirevi iz Međimurja, bučino ulje, ogulinski kupus, zagorski puran, slavonska kobasica i slanina…

Da je Finino provođenje ovrha potpuni promašaj, smatra 47 posto sudionika prošlotjedne Liderove web-ankete. S druge strane, 41 posto anketiranih vjeruje da će to ubrzati naplatu, a 12 posto strahuje od ovrhe i blokade svog računa.

Iako su Vipnet i HT počeli testiranja nove generacije mobilnih mreža (LTE, eng. Long Term Evolution) koje omogućuju neusporedivo veće brzine prijenosa podataka u pokretu i bolju iskoristivost frekvencijskog spektra, ni Tele2 neće ostati po strani. – Nemamo još konkretnih planova u Hrvatskoj jer još nije vrijeme za to. Nakon isključivanja analognog signala, treba riješiti pitanje koordinacije sa susjednim zemljama, no kada se budu izdali licencije, sigurno ćemo se javiti. Nama nije potrebno prethodno provjeravati LTE mreže jer smo ih već gradili u Švedskoj i znamo sve o toj tehnologiji – rekao je Björn Lundström, glavni tehnički direktor Tele2AB-a, na prezentaciji mreže 4G u Stockholmu.

LTE i 4G definitivno su industrijski trendovi koji će obilježiti budućnost mobilne telefonije. Tele2 novu mrežu komercijalno je pustio u rad potkraj prošle godine, a plan je do kraja ove godine pokriti cijelu Švedsku. Maksimalna brzina trenutačno je 80-ak Mbps u downloadu, a mreža je građena za 160 Mbps. Latencija je nekoliko puta manja nego u 3G mreži. – S novom mrežom korisnici mogu rabiti interaktivne usluge i medije koji traže više kapaciteta, poput videostrumama, online igara, videokonferencija i svih drugih aplikacija za koje je dosad bila potrebna fiksna broadband veza – kaže Lundström, dodajući da je potražnja vrlo dobra. Tele2 trenutačno ima dozvole za gradnju novih mreža u Estoniji i Nizozemskoj, a planiraju ih, ovisno o vremenu dobivanja dozvola, sagraditi u svim zemljama u kojima su prisutni.