Tamara Obradović Mazal nova je direktorica u Odjelu za poslovno savjetovanje u konzultantsko-revizorskoj tvrtki Deloitte. Zaduženje će joj biti vođenje konzultantskih usluga namijenjenih javnom sektoru. Obradović Mazal bila je prošle godine na funkciji v. d. ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, a prije toga 2008. imenovana je državnom tajnicom u tome ministarstvu. Bila je zamjenica glavnog pregovarača za Europsku uniju, a članica je pregovaračkog tima za dva poglavlja, Sloboda kretanja roba i Javne nabave. Prije tih dužnosti radila je u Ministarstvu za europske integracije kao pomoćnica ministra, načelnica odjela i koordinatorica procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Rođena 13. kolovoza 1972. godine, završila je Pravni fakultet u Zagrebu te poslijediplomski studij međunarodnog prava u Londonu kao i diplomatsku akademiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
U tekstu ‘Maria Anselmi, prva dama obrade podataka’ (17. 12. 2010.) potkralo se nekoliko netočnosti i nepreciznosti o Otoku znanja. Spominje se da je Artur Hughes do 60-postotnog vlasništva ‘došao nakon završlana s Otokom znanja… Hughes je u tom projektu trebao biti investitor, no iz cijele je priče nakon svade osnivača Željka Markote, Siniše Grgića i Davora Lauca proizašla samo velika afera. ‘Spomenuti tekst pogrešno i tendenciozno interpretira situaciju glede projekta Otok znanja kao završlamu nastalu zbog svade u kojoj se zatekao strani investitor. Predmet Otok znanja prema zaposlenicima Hotela Koločep, stanovnicima otoka Koločep, upućenim pravnim stručnjacima, odvjetnicima, sveučilišnim profesorima, potpredsjednicima Vlade RH i DORH-u nipošto nije završlana, nego prvorazredan pokušaj izigravanja zakona i javnih interesa. U vezi spomenutog DORH vodi službenu istragu protiv više osoba. Činjenice kao i gospodin Hughes u javnim izjavama pokazuju kako je riječ o detaljno pripremljenom pothvatu neprijateljskog preuzimanja Hotela Koločep i izigravanju Ugovora o privatizaciji. U tekstu se sugerira kako je cijeli predmet nastao kao rezultat svade između mene, Grgića i Lauca. Spomenuta tvrdnja nije istinita i često je bila upotrebljavana u posljednje tri godine kao ‘kamuflažna teza’. Nipošto se i nijednom nisam posadio ni s Grgićem ni s Laucom, a Hughesa nisam nikada ni upoznao. Oni su smireno, staloženo i zajedno, te radi vlastite koristi krenuli u pothvat malicioznog zaduživanja Hotela Koločep d.d. kojem sam se kao član NO-a morao suprotstaviti, inače bih i sam bio sudionikom tih štetnih radnji.
Obraćam Vam se ispred certifikacijske kuće TUV Croatia, a zbog članka objavljenog u Lideru, (broj 269 od 26. 11. 2010.) pod naslovom ‘Certifikatori’ iz pera Vaše novinarke Kate Pranić. Smatram ozbiljnim propustom autorice članka nenađenje certifikacijske kuće TUV Croatia u istom. Naime, ne umanjjujući vrijednost nijedne od navedenih certifikacijskih kuća želim istaknuti da po svim relevantnim lako dostupnim izvorima i po svim pokazateljima certifikacijska kuća TUV Croatia – članica njemačke TUV NORD grupe koja ima tradiciju dugu 140 godina a u Hrvatskoj djeluje od 1997. – aktivnošću u Hrvatskoj zaslužuje biti ravnopravno ‘u društvu’ s kućama kao što su Bureau Veritas, SGS i DNV.
Američki je Alvogen prošlost, ta ružna priča je završena, izjavio je Edin Arslanagić, direktor Bosnalijeke, komentirajući trakavici vezanu uz prodaju državnog kapitala ove kompanije. – Hoće li nova vlada FBiH ocijeniti je li vrijeme da prodaje svoj dio u Bosnalijeke, to je njezina stvar, ali u posljednje tri godine u farmaceutskoj industriji u Europi nije se dogodila ni jedna akvizicija – kazao je Arslanagić. On je dodao da je Bosnalijeke otvoren za strateško partnerstvo s nekom od većih kompanija, da o tome postoje razgovori i pregovori, ali sve je još u povoju. Ustvrdio je i da je Međunarodna financijska korporacija (IFC) prepoznala u Alvogenu neozbiljnog partnera.
-
Komuniciramo s IFC-om. U ovoj godini trebali bismo aktivirati put-opciju koja podrazumijeva da otkupimo njihove dionice ako ih oni ne mogu prodati prema očekivanoj cijeni. Do njih je hoće li aktivirati taj dio ugovora, a potrebno je i da se poslože neke stvari u Komisiji za vrijednosne papire jer u našem zakonodavstvu nije predviđen takav vid prodaje – objasnio je Arslanagić. Govoreći o poslovanju u 2010. godini, Arslanagić je rekao da je ostvaren prihod od prodaje, od 102 milijuna KM, od čega 56 milijuna KM u BiH, te oko 46 milijuna KM na izvoznim tržištima uz rast od 17 posto.
-
Dobit je iznosila šest milijuna KM, i bez obzira na maksimalne restrikcije u troškovima poslovanja manja je od dobiti ostvarene u 2009. godini, što je uglavnom rezultat pada prihoda od prodaje na domaćem tržištu – istaknuo je Arslanagić i najavio da će u ovoj godini biti investirano 22,5 milijuna KM u novi pogon za proizvodnju lijekova.
Više od 30 posto korisnika interneta u BiH kupuje u domaćim i stranim trgovinama online, a ovaj način šopinga mnogo je draži muškarcima nego ženama, podaci su iz posljednjeg istraživanja pokazali. Potkraj prošle godine u BiH, može se svakako očekivati rast broja e-kupovina. Uspešno je potpisan ugovor o kupovini 450.000 tona rude boksita za 2011. godinu, čija je potpisan u BiH sa stanjem na hrvatskom i slovenskom tržištu, već danas vidimo da nema većih razlika, pokazalo je istraživanje portala GemiusAudiencea.