BUMBARI Domaći uzgajivači spustili cijene uvoznih kukaca

Procijenjeno je da se u zemlju na godinu uveze više od pet tisuća kutija bumbara za oprašivanje, a domaći proizvođači namiruju potrebe samo petine tržišta. Kolonija bumbara stajala je oko 200 eura dok nije bilo domaćeg uzgoja, a danas se za nju izdvaja između 70 i stotinu eura.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u Hrvatsku je u posljednje tri godine u sklopu 121 pošiljke uvezeno više od 208 tisuća kutija, odnosno košnica različitih korisnih kukaca. Na godinu se tako uveze više od pet tisuća kutija bumbara za oprašivanje, a domaći proizvođači namiruju potrebe samo petine tržišta.

Dodatno oprašivanje povrtnih kultura uzgajanih u zaštićenim prostorima uz pomoć bumbara poznato je već 20-ak godina i danas ga redovito provode mnogi proizvođači. Bumbari se najviše iskorištavaju za dodatno oprašivanje rajučice u zaštićenim prostorima jer su djelotvorniji od strojnog ili ručnog protresanja biljaka, primjene hormonskih preparata ili najpoznatijeg oprašivača, pčele medarice. Za razliku od pčele medarice, bumbari se lako snalaze u zatvorenom prostoru plastenika i staklenika, a pčela medarica pri visokim temperaturama nervozno napada i ubada radnike dok obrađuju usjeve. Danas se u naprednim poljoprivrednim zemljama bumbarima redovito koriste kao oprašivačima za 20 vrsta poljoprivrednih kultura i neizostavno u sjemenskoj proizvodnji.

I u Hrvatskoj se bumbarima koristimo u proizvodnji rajučice u zaštićenim prostorima, a do prije nekoliko godina uvozili su se uglavnom iz Belgije i Nizozemske te mali dio iz Danske. Tek 2006. na tržištu su se pojavili prvi ‘domaći bumbari’ iz proizvodnje pčelara Stjepana Kebeta iz Sigeca kod Koprivnice.

• Vidio sam da se korisni kukci isključivo uvoze i slušao priče da je njihov uzgoj težak, no to sam prihvatio kao izazov i odlučio pokrenuti vlastitu proizvodnju. Nisam mnogo uložio u ovaj posao, nije bilo kreditnih akcija. Radio sam polako, ali sigurno – ističe Kebet koji danas matice od pčele medarice izvozi u Belgiju iz koje je cijeli ovaj posao i počeo još 1980-ih godina. Uz to je počeo osvajati tržište BiH, a spremi se i u Mađarsku.

Jedna kolonija bumbara stajala je oko 200 eura u vrijeme kada nije postojao domaći uzgoj i kada su uvoznici mogli diktirati cijene. Pojavom domaćeg uzgoja na hrvatskom tržištu bumbara prestalo je divljanje cijena. – Ono što je bitno jest to da se početna cijena jedne kolonije prepolovila pa se danas za nju izdvaja između 70 i stotinu eura – objašnjava Kebet.

Zbog krize koja je pogodila proizvodnju povrća trenutačno je smanjena i potražnja za bumbarima te se uz to i sezona ‘oprašivanja’ u poljoprivredi skratila u usporedbi s prijašnjim godinama. Umjesto kemijskim sredstvima, voćnjaci i povrtnjaci mogu se zaštititi naseljavanjem korisnih kukaca, no situacija je i dalje takva da je lakše zaštititi biljke kemijskim sredstvima.

Još jednog uzgajivača domaćih bumbara Filipa Matića, inače agronoma po struci, oduvijek je zanimala proizvodnja.

• Radio sam u Dalmačiji, u staklenicima, na proizvodnji rajučica gdje sam se susreo s upotrebom korisnih kukaca za zaštitu voća i povrća. Vratio sam se u Zagreb i prošle godine pokrenuo tvrtku Fildom koja se bavi uvozom i distribucijom korisnih kukaca te smo izgradili pogon za proizvodnju bumbarskih kolonija – kaže Matić. Surađuje s danskim tvrtkom EWH Bioproduction po čijoj tehnologiji i licenciji proizvodi bumbare. Većinu materijala kojim se koristi za proizvodnju bumbara nabavlja od domaćih dobavljača.

• U ovom poslu treba imati veliku volju i, naravno, znanje. Tehnologija uzgoja nije jeftina, ali u svakom slučaju pojava domaćih uzgajivača bumbara pozitivna je stvar jer se domaćim proizvođačima voća i povrća otvara nova dimenzija suradnje – dodaje Matić.