Sedam velikih projekata na godinu dovoljno je za stabilnost tvrtke

Direktori tvrtke koja se bavi izradom web-stranica Vanja Bertalan i Mario Stipanović te voditelj projekata Daniel Kašaj kažu da mnogi klijenti zbog vlastitih teškoća traže rješenje ‘tek toliko da postoje na webu’. Ipak, nekoliko većih poslova poput Coolinarike ili Ordinacija.hr-a omogućilo im je da ne zabilježe ozbiljniji pad u poslovanju.

‘i radimo web-sajtove’, jednostavni je moto i poslovna filozofija kreativaca iz Web.Burze, tvrtke koja se bavi izradom internetskih stranica. Redizajnirana popularna Coolinarika, Ordinacija.hr, Online.hr, uspješni regionalni internetski portal ezadar.hr ili portal lokalne samouprave MojaRijeka samo su neka web-djeca tima koji čine direktori Vanja Bertalan i Mario Stipanović te voditelj projekata Daniel Kašaj. Uz njih se još 13 zaposlenih bavi kreiranjem, izradom, razvojem i održavanjem internetske infrastrukture za više od 300 klijenata Web.Burze. Bertalan se počeo baviti internetom dok je u Hrvatskoj on još bio u povojima.

Skupljao je iskustvo 15 godina i je neformalno se educirao dugo smatrajući web svojim malo zahtjevnijim hobijem. Nakon što je prije desetak godina upoznao Stipanovića, malo su se, kaže, uozbiljili, podignuli cijeli pothvat na višu razinu i zaposlili prve radnike. – Nikad nam nije bio cilj dramatično rasti. Nismo htjeli biti velika industrija, već prije manja, stabilna manufaktura u kojoj će kvaliteta biti u prednosti nad kvantitetom. Od početka smo krenuli tako da na svakom projektu radimo pojedinačno i prilagođeno klijentu i to je bio dobar recept – kaže Bertalan, ipak priznajući da je tempo rasta tržišta bio nešto sporiji nego što bi u Web.Burzi htjeli. Kao i u brojnim drugim industrijama i informatičari su na svom poslovanju osjetili recesiju – ponajprije po sve duljim odgodama plaćanja i ograničenim recesijskim budžetima. Međutim, iako jako mnogo klijenata zbog vlastitih teškoća od developera traži samo najjednostavnije rješenje ‘tek toliko da postoje na webu’, Web.Burza radi prema svojoj filozofiji i sve se više okreće zahtjevnijim klijentima zbog kojih će morati upregnuti više svog znanja i kreativnosti.

• Što klijenti više znaju o internetu i mogućnostima weba, to će biti skloniji boljem i kvalitetnijem proizvodu. Zato se isplati s njima raditi na duge staze. Educirani će klijent znati što mu treba i htjet će u svoju stranicu uložiti, pogotovo na početku, kad je važno postaviti dobre temelje za razvoj – objašnjava Bertalan.

U konačnici Web.Burza funkcionira tako da na godinu radi šest do sedam većih i zahtjevnih projekata, kao što su Coolinarka ili Ordinacija.hr, u kojima znanje i iskustvo više dolaze do izražaja, uz 30-ak manjih za srednje i male tvrtke. Zbog toga što se orijentiraju na dovoljno broj zahtjevnih projekata, ne bilježe znatni pad zbog malih klijenata koji su skloniji odustati od online projekata zbog problema u poslovanju.

U primjeru Coolinarke koju rade za Podravku, izazov za Web.Burzu bio je na razini. Riječ je o jednoj od najposjećenijih domaćih stranica posvećenoj receptima, hrani i kulinarstvu, koja je od obične stranice prerasla u kombinaciju bloga i društvene mreže koju na mjesec posjeti tri i pol milijuna ljudi, od kojih je više od polovine iz regije i svijeta. Od kada ju je 2006. prvi put rekonstruirala Web.Burza, promet i zahtjevi korisnika znatno su se povećali, a tehnologija izmijenila toliko da je stara informatička infrastruktura postala pretijesnom. Nakon što je nova stranica puštena u pogon, Web.Burzi uslijedile su nagrade, a i korisnici su se nakon početnog smanjenog entuzijazma zbog redizajna brzo naviknuli na napredne karakteristike i nove mogućnosti.

• Dosta socijalnih mreža nije tematski usmjereno. Ova jest, što u velike pridonosi njenom kvaliteti – kaže Stipanović.

Web.Burza nema samo klijente u zemlji već i u inozemstvu. Kao što kaže Stipanović, s obzirom na to da su agenciji kojoj je posao internet konkurencija im je cijeli svijet.

Prednost koju ističu jest da za razliku od drugih agencija svojim klijentima jamče jedinstveni proizvod – stranicu napravljenu po mjeri kakvu neće za mjesec dana vidjeti kod svog konkurenta.

• Na webu ima jako mnogo izvrsnih fotografa sa svojim foto-blogovima. Onda nas tu i tamo netko pita može li dobiti blog poput nekoga koji smo već izradili. E, ne može – kaže Daniel Kašaj te napominje da ne treba svaka stranica biti jednako atraktivna, ali mora biti izvrsno riješena u smislu funkcionalnosti, poput stranice koju je Web.Burza izradila za trgovinsku kuću Emmezetta.

• Primijetili smo da kada dođe do faze testiranja funkcionalnosti, nijedan korisnik nikad ne komentira dizajn, ali uvijek ima primjedaba na to što im nedostaje u uporabi ili što im je u redu, ali moglo bi biti još praktičnije riješeno – kaže Bertalan.

To je primjer kako korisnici evoluiraju zajedno s webom. S druge strane, marketinški sektor još kasni s razumijevanjem interneta i njegovih mogućnosti. Posljedica je toga da marketing na webu još ne donosi dovoljne prinose pa ni tvrtke (naročito male i srednje) u vlastiti online-prostor ne ulažu automatski jer im računica nije posve jasna.

Oni koji razvijaju brend i razmišljaju korak dalje, naravno, druga su priča i rade na sveobuhvatnim strategijama koje uključuju vlastitu internetsku stranicu, prisutnost na društvenim mrežama i prilagodbu za mobilne uređaje.

U Web.Burzi svi su optimistični kad je riječ o daljnjem rastu, međutim svoje korake pažljivo važu.

• Ne želimo se širiti prenaglo i zaposliti previše ljudi zbog jednog ili dva velika projekta. Pazimo na to kako balansiramo timove na projektima tako da zaposljavajemo novih ljudi bude stvarni odraz kontinuiranog povećanja zahtjeva od strane klijenata, a ne balon – kaže Stipanović. Jednako tako, ne srljaju nepromišljeno u segment razvoja aplikacija za pametne telefone.

Kao što kaže Kašaj, tržište je presegmentirano među različitim brendovima telefona i njima pripadajućim operativnim sustavima. Osim toga, rast pametnih telefona generirao je pričnu gužvu na developerskom nebu, što će se uskoro iskristalizirati. U međuvremenu mnogi bi od ulaganja u zastupljenost na internetu već danas mogli profitirati. U tom smislu, tržište nije iscrpljeno.

• Hotelski lanci nisu dovoljno iskoristili potencijale interneta. Imaju novac da u tako nešto investiraju, a benefiti bi im bili vrlo brzo vidljivi. Tko danas traži sobu za odmor putem putničkih agencija? Rijetki i sve ih je manje. Nova generacija gostiju svoj smještaj i odmor planira na internetu. Hotelijeri, ugostitelji i općenito cijela turistička djelatnost mogli bi podići ukupnu razinu ponude, osigurati veću promociju, bolju popunjenost, a i dalje to uglavnom ne prepoznaju – upozorava Bertalan.