Terapijsko cjepivo u drugoj fazi kliničkih ispitivanja

Samo je u Europi više od četiri milijuna oboljelih od Alzheimerove bolesti. Tri preparata koja bi mogla više pomoći u terapiji sad su u posljednjoj fazi ispitivanja, a priprema se i terapijsko cjepivo.

U natoč tomu što znanost napreduje u razumijevanju Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije i što se liječnička stručnost u njihovu dijagnosticiranju također uvelike poboljšala posljednjih desetljeća, kod mnogih se pacijenata bolest još dijagnosticira prilično kasno. Europska studija iz 2005. pokazala je da od pojave simptoma do preciziranja dijagnoze u Njemačkoj prođe desetak mjeseci, a u Velikoj Britaniji 32 mjeseca.

Prognoze o broju oboljelih nisu optimistične. Već sada u 15 članica Europske unije, onima koje su u Uniju ušle prije 2004., otprilike 6,5 posto starijih od 65 godina ima dijagnozu Morbus Alzheimer, a to je više od četiri milijuna osoba.

Mnogu znanstvenika diljem svijeta traži efikasnu terapiju za Alzheimerovu bolest. Otprilike tisuću znanstvenih radova o toj temi objavi se svaki dan u svijetu, ali lijeka još nema. Potkraj 2010. tri su preparata za liječenje te bolesti bila u trećoj, posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja. Ako se na kraju pokažu djelotvornima, mogla bi do 2013. ući u široku primjenu, kaže nam u Beču dr. sc. Andreas Winkler, neurolog i medicinski voditelj Klinike Pirawarth.

Dosadašnja četiri lijeka protiv Alzheimerove bolesti dopuštena za promet u Austriji mogu samo jednu do dvije godine ublažiti simptome, ali ne mijenjaju njezin tijek, dodaje dr. sc. Winkler.

Austrijski glavni grad jedno je od mjesta na kojima se intenzivno traži lijek protiv te bolesti. U St. Marxu, dijelu Beča poznatom po istoimenom, jednom na svijetu očuvanom, u park pretvorenom bidermajerskom groblju (ondje je pokopan Mozart, ali ne zna se precizno gdje su mu zemni ostaci) u posljednjih desetak godina nikao je nov, velik znanstveno-poslovni kompleks. Njegov znanstveni dio nazvan Campus Vienna Biocenter, koji znatno subvencionira grad-pokrajina Beč, adresa je nekoliko većih akademskih, interuniverzitetskih institucija te mnogo privatnih poduzeća koja se bave bioznanstvenim istraživanjima.

Iako se u posljednjih desetak godina znatno poboljšala opća razina skrbi za pacijente koji boluju od Alzheimerove bolesti (organizacija skrbi, savjetovanje, skupine za samopomoć…), stanje za bolesnike i njihove bližnje još nije kakvo bi moglo biti, čak ni u najrazvijenijim svjetskim državama. Konkretno, u Austriji su još u 80 posto slučajeva pacijenti na brizi svojih najbližih, a to su u 90 posto slučajeva žene, kaže Antonia Croy, predsjednica udruge ‘Članovi obitelji pacijenata koji boluju od Alzheimerove bolesti’, dodajući da je njega takvih pacijenata vrlo naporna, non-stop obveza.

Alzheimerova bolest uvijek ima dvije žrtve: pacijenta i člana obitelji koji ga njeguje, zaključuje Croy.

Kralježnica Campus Vienna Biocentera svjetski su poznati istraživački Institut za molekularnu patologiju i Laboratoriji Maxa F. Perutza koji se bave temeljnim biološkim istraživanjima. Terapiju za Alzheimerovu bolest pokušava pronaći i jedno od biotehnoloških poduzeća smještenih također u taj dio Beča, tvrtka AFFiRiS.

Ona danas ima više desetaka zaposlenih i dijelom je ušla u drugu fazu kliničkih istraživanja sa svoje dvije vrste terapijskih cjepiva protiv Alzheimerove bolesti. Kako AFFiRiS napreduje s istraživanjima, tako mu stiže sve više novca, objašnjava nam direktor, suosnivač i suvlasnik poduzeća dr. sc. Walter Schmidt. Uspjenu li u svojim nastojanjima, AFFiRiS-ovi vlasnici bit će vrlo bogati ljudi. Naime, na temelju ugovora s farmaceutskim divom Glaxo-SmithKlineom uspjeh u pronalaženju terapije za Alzheimerovu bolest donio bi im 430 milijuna eura – plus tantijeme!