Deset najvažnijih stvari koje morate znati o državnim potporama

Hrvatska je već napravila velik korak naprijed, a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja uložit će daljnje napore kako bi se osiguralo da poslovno okružje u našoj zemlji i uvjeti poslovanja na području koje se odnosi na Agenciju budu jednak onima u europskim državama.

Djelokrug Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) obuhvaća provedbu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i Zakona o državnim potporama. U protekloj je godini Agencija težište svog rada usmjerila na rješavanje predmeta vezanih uz narušavanje tržišnog natjecanja na hrvatskom tržištu koji se odnose na zloporabu vladajućeg položaja i sklapanje zabranjenih sporazuma, ocjenu koncentracije među poduzetnicima te promicanje svijesti o tržišnom natjecanju. Važan dio aktivnosti odnosio se i na pripremu za provedbu novog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja donesenog u lipnju 2009. koji je stupio na snagu 1. listopada 2010. On uvodi nova rješenja koja znatno mijenjaju i unapređuju režim zaštite tržišnog natjecanja. Nakon nekoliko godina stručnih rasprava Agenciji je na kraju dana ovladati izricanje kazni za povrede Zakona, a uveden je i program smanjenja ili oslobađanja od kazni za poduzetnike koji odluče surađivati u predmetima kartela. Novi je zakon potpuno usklađen i s domaćim zakonodavstvom i sa zakonodavstvom EU te je okosnica učinkovitijeg i boljeg sustava zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj.

Na području nadzora državnih potpora većina se aktivnosti i u 2010. odnosila na odobravanje programa potpora u pojedinim gospodarskim sektorima (drvena industrija, tekstilna industrija, mala brodogradnja i sl.), ali i na rješavanje problema pojedinih poduzetnika, osobito kad je riječ o obavljanju usluga od općega gospodarskog interesa. Mnoge su aktivnosti na tom području i dalje bile usmjerene na suradnju s davateljima potpora, osobito na njihovu edukaciju da bi pravila o dodjeli potpora u primjeni imala što bolji učinak i da bismo se pripremili za uvjete članstva u EU, kad će nadzor potpora prijeći u nadležnost Europske komisije.

U 2010. Agencija je donijela mnogo odluka za područje zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora, ali naša misija promicanja tržišnoga gospodarstva obuhvaća i druge aktivnosti usmjerene na ekonomski razvoj, liberalizaciju i tržišno natjecanje kojima se osigurava stvaranje jednakih tržišnih uvjeta za sve poduzetnike, kako domaće tako i strane, privatne ili one u državnom vlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, tržišnu snagu ili područje djelatnosti. Konkretno, riječ je o mišljenjima koja Agencija daje o zakonima i drugim propisima radi smanjenja zapreka za ulazak na tržište. U 2010. nastavili smo raditi neovisno i nepristrano. To ipak ne znači da smo zatvorena cjelina, izolirana od stvarnosti i neosjetljiva na okružje i promjene koje se u njemu zbivaju. Upravo suprotno: podigli smo svoje standarde otvorenosti i suradnje s drugim državnim institucijama i neovisnim regulatorima, pojedinačnim poduzetnicima i njihovim udrugama. Promičemo kulturu tržišnog natjecanja i među akademskom zajednicom, posebice u suradnji s ekonomskim i pravnim fakultetima diljem Hrvatske.

Agencija je otvorena i široj javnosti putem internetske stranice na kojoj objavljuje odluke i daje objašnjenja odluka za koje javnost pokaže posebno zanimanje. U protekloj godini napravili smo još jedan važan korak u približavanju materije prava konkurencije stručnoj i drugoj javnosti – osnovali smo vlastitu knjižnicu otvorenog i za vanjske korisnike, opskrbljenu stručnom literaturom, publikacijama i stručnim časopisima s tog područja najboljih europskih i svjetskih autora. U 2011. rad Agencije usmjerit će se na pripreme i potpuno osposobljavanje za obveze i zadaće koje nas čekaju stjecanjem članstva u EU. To znači da ćemo se maksimalno posvetiti provedbi propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, uspostaviti novu i promjenjenu organizacijsku strukturu Agencije te aktivno sudjelovati u radu međunarodnih tijela i institucija za tržišno natjecanje, osobito onih europskih kao što je npr. Europska mreža tržišnog natjecanja (ECN) koju čine agencije za zaštitu tržišnog natjecanja svih država članica EU.

Agencija je spremna prihvatiti pravila ‘kluba’ u koji ulazi Hrvatska, a koja se odnose na standarde koji vrijede u europskom pravu tržišnog natjecanja. Hrvatska je već napravila velik korak naprijed, a, svjesna svoje odgovornosti, Agencija će uložiti sve potrebne napore kako bi se osiguralo da poslovno okružje u našoj zemlji i uvjeti poslovanja, barem kad je riječ o mjerodavnosti Agencije, budu jednak onima koji vladaju u najrazvijenijim europskim državama.

Za poduzetnike je važno da budu upoznati s osnovnim elementima problematike državnih potpora. Moraju znati koja se vrsta pomoći može dobiti i koje bi obveze mogli preuzeti kupe li npr. tvrtku koja je primila nedopuštenu državnu potporu.

Općenito, državne potpore nisu dopuštene jer nušavaju tržišno natjecanje.

Želimo li ustanoviti može li se nešto smatrati državnom potporom, moramo postaviti neka od sljedećih pitanja: Je li država intervenirala ili su se upotrijebila državna sredstva? Intervencija može imati mnoge oblike, primjerice subvencije, subvencioniranih kamata ili poreznih olakšica ili jamstava. Ostvaruje li primatelj potpore prednost na selektivnoj osnovi, primjerice je li prednost omogućena pojedinim poduzetnicima ili industrijskim sektorima ili poduzetnicima u pojedinoj regiji? Je li tržišno natjecanje narušeno ili bi se moglo narušiti? Hoće li intervencija utjecati na trgovinu među zemljama članicama EU (u slučajevima koji se odnose na EU)?

Postoje i izuzeća od opće zabrane potpora. Neka od najvažnijih u tzv. pravilima o skupnim izuzećima koja određuju razne kriterije koji se moraju ispuniti za primjenu tog pravila. U kategoriji skupnih izuzeća dopuštene su samo određene vrste potpora, primjerice subvencije i jamstva. Pod skupna izuzeća potpadaju i potpore malim i srednjim poduzetnicima.

Prema pravilima o potporama male vrijednosti male potpore ne smatraju se državnim potporama. Sadašnji prag, povišen zbog financijske krize, jest 500.000 eura u trogodišnjem razdoblju.

Potpora, prema općoj politici državnih potpora, mora biti manje i moraju biti usmjerene posebno na tzv. horizontalne ciljeve, poput potpora za istraživanje i razvoj ili stjecanje vještina – one koje se daju da bi se poduzeća koja loše posluju samo održavala na životu ne ubrajaju se ni u vrstu ni na područje potpora na kojem bi se moglo očekivati njihovo odobrenje.

Procjena može li se potpora dopustiti ili ne donosi se na temelju usporedbi pozitivnih učinaka potpora, to jest koji će se ciljevi postignuti, primjerice zaštita okoliša, i negativnih učinaka, to jest narušavanja tržišne utakmice i trgovine. U odlučivanju pomno će se razmotriti trajanje, jačina i opseg potpore.

Ne primjenjuje li se na državnu potporu skupno izuzeće ili drugo posebno pravilo, potpora se mora prijaviti i za nju tražiti odobrenje. Ne smije se dati prije nego što se odobri.

Ako poduzetnik misli da netko na njegovu tržištu prima ili će primiti državnu potporu, može uputiti prigovor – službeni zahtjev da se slučaj istraži.

Nedopuštene državne potpore moraju se vratiti, i to s kamatama.

Hrvatska će nakon ulaska u EU imati pravo koristiti se strukturnim fondovima iz kojih se sredstva mogu povlačiti za područja poput projekata vezanih uz prometnu infrastrukturu. Europski strukturni fondovi pokrivaju dio troškova projekta, a ostatak se financira državnim novcem. Ako država daje financijsku pomoć u sklopu programa strukturnih fondova, na nju se primjenjuju pravila o državnim potporama. U slučajevima u kojima nije jasno podliježe li situacija u vašem poslovanju pravu o državnim potporama, potražite neovisan pravni savjet.

Državna potpora jest bilo koja pomoć, poput subvencija koje daje država ili uporabe državnih resursa, kojom se narušava tržišno natjecanje jer omogućava povlašten položaj nekim poduzetnicima ili sektorima i utječe na trgovinu. Takva je pomoć zabranjena, ali zabrana podliježe izuzećima.

Izuzeće je slučaj u kojem se poduzetnik može izuzeti od zabrane protutrišnog sporazuma koji ograničavaju konkurenciju koju nameće pravo tržišnog natjecanja ili od zabrane državnih potpora prema pravu o državnim potporama, bilo prema sekundarnim pravosudnim odredbama o tržišnom natjecanju bilo državnim potporama (poznatim kao skupna izuzeća ili, u slučaju državnih potpora, prema službenom odobrenju koje je dalo tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja).