GOOGLE U Zagrebu otvara četiri radna mjesta za pokrivanje regije

Konzum razmišlja o tome da na svoje blagajne uvede uslugu povrata gotovine kupcu pri plaćanju karticom. Naime, u stranim zemljama godinama je već sasvim uobičajeno pri kupnji platnim karticama tražiti od blagajnika u trgovinama, kioscima i supermarketima povrat gotovine. Ta je usluga u inozemstvu poznata pod nazivom cash back. Tako kupac sa svoje kartice može podignuti manje iznose od onih koje može dizati na bankomatima, a ima i veću slobodu jer bankomat ili banku ne mora ni tražiti – dovoljno je prodajno mjesto koje prima kartice i ima gotovine u blagajni.

Ta je praksa u Hrvatskoj formalno omogućena početkom godine stupanjem na snagu novog Zakona o platnom prometu, prema kojem se povrat gotovine pri plaćanju karticom više ne smatra platnom uslugom. Navedena aktivnost ne smatra se, dakle, dijelom platnog prometa i pružanje tih usluga ne zahtijeva prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke kao što je slučaj s platnim uslugama navedenima u članku 3. istog zakona – kaže Dejana Rebernik iz Ureda za odnose s javnošću HNB-a te objašnjava kako je istovjetna odredba o uslugu cash backa ugrađena u platnoprometnu regulativu država članica Europske unije.

Po starom Zakonu koji je vrijedio do Nove godine, za svako obavljanje uplata i isplata gotovog novca ovlašteni su jedino HNB, banke i Hrvatska pošta. Novim Zakonom tu uslugu mogu, po vlastitim željama i mogućnostima, nuditi i trgovci, a za to im treba jedino gotovina u blagajnama i regulirano poslovanje s kartičarskim kućama i bankama s kojima surađuju. U stranim zemljama usluga funkcionira tako da trgovci nisu dužni isplaćivati novac ako ga ponestane u blagajni, kao ni ako kupac ništa drugo ne kupuje.

Što se tiče kupaca, oni ne bi trebali osjetiti razliku od transakcije pri kupnji namirnica ili traženja povrata novca. Naime, usluga cash backa u zemljama koje su već uvele u praksi kupca dodatno ne stoji. Za sada o cash backu razmišljaju samo veliki lanci: Možemo potvrditi da razmišljamo i o uvođenju usluge podizanja gotovine s kreditne kartice, odnosno cash backu – rekla je Ana Mitrović iz Konzuma, koji je uvođenjem dodatnih mogućnosti poput plaćanja računa na blagajni i prodaje turističkih aranžmana do sada prednjačio u proširivanju usluga na blagajnama.

Novi ministar za investicije Domagoj Ivan Milošević vjerojatno je pod onim ‘dovest čemo Google u Hrvatsku’ mislio na otvaranje istraživačko-razvojnog centra ili sličnu investiciju. Google, naime, još od srpnja 2009. ima ured u Zagrebu koji je vodio Hrabren Suknaić, no nakon njegova odlaska u proljeće 2010. ništa se nije događalo. Sad čini se ubrzavaju svoje planove, no to vjerojatno nema veze s Vladinim željama, osim ako novi ministar nije mislio na otvaranje četiri radnih mjesta u marketingu i prodaji.

Naime, na Googleovim web-stranicama su objavljene četiri pozicije u Zagrebu, s tim da se traže i dva menadžera za Sloveniju i Srbiju, zbog čega Hrvatska očito (p)ostaje centar za područje bivše države. Google raste velikom brzinom i globalno planiramo zaposlit šest tisuća ljudi u 2011. Ne prestano tražimo nove prilike. Smatramo da je jadranska zona veoma važna za rast, ali ne mogu komentirati konkretne planove za Hrvatsku – kaže regionalna menadžerica za Googleove komunikacije Krisztina Radosavljevic-Szilagyi.

Google u Hrvatskoj otvori vidi poslovne prilike u potrošačkom i poslovnom segmentu. Potkraj 2010. najavio je otvaranje istraživačkog centra u Parizu s objašnjenjem da je Francuska ‘vrlo rano prihvatila internet i ima jedno od najsofisticiranih reklamnih tržišta’. U Europi ima već desetak takvih centara.