Odakle stižu inovacije

Malen dio autoindustrije, samozatajan i nedovoljno cijenjen u vlastitoj državi, koji proizvodi dijelove za svjetske proizvođače automobila u Hrvatskoj gotovo nema izravnih kupaca, ali tiho i prilično uspješno stvara i izvozi. Preživljava krizu bez ijedne ‘poginule’ tvrtke i nastavlja se razvijati zapošljavajući desetak tisuća radnika i ostvarujući tri do četiri milijarde kuna prometa.

Domaće tvrtke vezane uz autoindustriju prije dvije su godine surađivale s mnogim svjetskim renomiranim proizvođačima poput Aston Martina, Mercedesa, Ferrarija, Audija, Porschea ili Bentleyja. Na popisu klijenata bili su svi važniji proizvođači koji su se u svojim modelima koristili barem djelimično hrvatskog znanja. Akumulatori, stakla, branici, sjedala i razni drugi elementi tada su postali jedini hrvatski dodir s globalnom autoindustrijom. No kakvo je stanje danas, kako se tadašnje uspješne tvrtke nose s recesijom?

Hrvatski dijelovi našli su svoje mjesto u poznatim svjetskim brendovima i u 2010. Otkrivamo iz kojih su to mjesta kompanije koje su obogatile najmoćnije svjetske brendove i razvile vrhunske proizvode:

1. Stakla za Ferrari, Bentley, Aston Martin, Bugatti, Alfa Romeo – dolaze iz Lipika.

2. Usluge konstrukcije i inženjerstva motora i transmisije za Rolls-Royce, Volvo, Audi, Porsche pružaju tvrtke iz Zagreba.

3. Piezo-keramički dijelovi injektori goriva suvremenih benzinskih i dizelskih motora svih svjetskih brendova dolaze iz Kutine.

4. Mnogo europskih proizvođača automobila koristi se vijcima iz Bobovice pokraj Samobora.

5. Proizvođač akumulatora koji pokriva veći dio tržišta Istočne Europe i Rusije jest Munja d.d.

6. Aluminijski odljevci i drugi dijelovi dolaze iz Kutine, Buzeta, Benkovca, Šibenika, Slavonskog Broda.

7. Plastični i gumeni dijelovi za mnoge proizvođače dolaze iz Zagreba, Solina, Vojnića, Huma na Sutli, Gornje Stubice.

8. Kožnata sjedala za premium segment automobila dolaze iz Varaždina.

9. Koncept gradskog električnog automobila, europski projekt inovativnoga gradskog niskopodnog minibusa dolazi iz Zagreba.

Mišljenju Branka Mihelića, direktora Hrvatskog automobilskog klastera, razloga za zadovoljstvo u toj djelatnosti ne nedostaje.

• Naše su kompanije prije dvije godine surađivale s mnogim inozemnim proizvođačima vozila, a danas tu suradnju nastavljaju čak i u većem opsegu nego prije. Nažalost, naša mala autoindustrija, samozatajna i nedovoljno cijenjena u vlastitoj državi u kojoj gotovo nema izravnih kupaca, tiho i prilično uspješno stvara i izvozi, preživljava krizu bez i jedne ‘poginule’ tvrtke. Sačuvala je glavnu radnih mjesta i razvija se zapošljavajući desetak tisuća radnika i ostvarujući od tri do četiri milijarde kuna prometa – kaže Branko Mihelić. Razne automobilске komponente, dodaje, prodaju Nijemcima, Francuzima, Britancima, Rusima, Korejcima, a inženjerske usluge Švedanima, Nijemcima i Austrijancima.

• Nema zime za naše tvrtke – uvjeren je Branko Mihelić.

Gotovo da nema marke automobila proizvedene na Starom kontinentu, dodaje on, a da u njoj nema hrvatskih komponenata. Slika, doduše, otkriva Mihelić, nije baš ni toliko bajna ako od npr. 5.000 automobilskih dijelova isporučujemo samo dva. Ali, veli, i to je nešto.

• Nedavno smo pregovarali o suradnji s talijanskim Fiatom, no usporedno smo pregovarali i zapravo mnogo više poslovali s drugima, gotovo svim europskim proizvođačima automobila i sklopovlja – kaže Mihelić.

U Hrvatskom autoklasteru čak su pokrenuli nove poslove s poznatim brendovima poput Bentleyja, Aston Martina, Forda, Jaguara, Volva, Boscha, Knorr-Bremsea, Matadora i Magne.

• Odlične vijesti potpuno su suprotne našim očekivanjima jer mačehinski odnos države prema toj gospodarskoj grani nikomu ne daje razloge za optimizam. Nadamo se da će aktualna godina biti prilika Vladi da shvati kako potencijal u našim tvrtkama izvoznicama uistinu zaslužuje primjerenu potporu – zaključuje direktor Hrvatskog autoklastera.