Inovacije

Općenito najpoznatiji pojavnici hladne plazme su polarna svjetlost s temperaturom od nekoliko stupnjeva Kelvina, kao i plazme u štedljivim rasvjetnim tijelima ili TV ekranima. Vruće plazme idu od forme otvorenog plamena sve do temperatura od više desetaka milijuna °C u unutrašnjosti zvijezda sunčevi bljeskovi i oluje, polarne svjetlosti, svjetlo Sv. Elma te razni drugi atmosferski izboji i kuglaste munje, a drugu skupinu čine aktivne plazme koje za razne namjene proizvodi čovjek – kaže Milošević.

Vraćajući se u okvire realnosti, Milošević ističe plazmu kao tehnološki medij čije vrijeme tek dolazi. Plazma se, zahvaljujući ioniziranim česticama, tzv. radikalima koristi u sofisticiranim tehnološkim procesima: za jetkanje i nagrizanje materijala, za čišćenje, za sterilizaciju instrumenta i prostora, te za mnoštvo procesa obrade raznih materijala.

Posebno je raširena uporaba plazme u poluvodičkoj industriji: svi današnji čipovi i slične elektroničke komponente proizvode se u procesima jetkanja, nagrizanja i naparavanja nano slojeva jednog materijala na drugi. U plazmi se odvijaju i kemijske reakcije koje nisu moguće u ‘normalnim’ uvjetima, čiji su rezultat i ‘egzotične’ molekule gotovo izvanzemaljskog sastava.

Važna je primjena plazme i u proizvodnji fotonaponskih solarnih čelija, koje se sastoje od nekoliko materijala različitih svojstava. Naime, neke od konkretnih primjena spoznaja iz istraživanja Miloševića tima ostvaruju se suradnjom s Davorom Gracinom s Instituta Ruđer Bošković radi implementacije i poboljšanja tehnologije u proizvodnji fotonaponskih čelija u splitskoj tvornici Solar Cell. Primjenom plazme u tekstilnoj industriji postižu se antibakterijska svojstva tkanina, a daju im se sasvim nova svojstva.

U svijetu je postignut veliki skok u fotovoltaičnoj tehnologiji pretvaranja sunčeve svjetlosti u električnu energiju, a interes za sve te alternativne tehnologije raste s krizama klasičnih naftnih energenata. S jedne strane cijene nafte rastu, čime relativno skupa fotovoltaična tehnologija postaje konkurentnija, a istodobno tehnološkim napretkom ona postaje i energetski efikasnija.

• Čini se da je glavna kočnica omasovljenju takve tehnologije u krajnjem tretmanu otpada u tome što sadašnji koncepcionari s klasičnim pristupom imaju dugoročne ugovore i nisu motivirani ulaziti u velika ulaganja u tu tehnologiju rješavanja otpada plazmom. S druge strane, ako u državi već postoji uhođan sustav odvajanja otpada po vrstama, pitanje je isplativosti totalnog prelaska na novu koncepciju spaljivanja baš svega, pa je možda rješenje, kaže Milošević, u kombiniranom sustavu.

Jedan od primjera primjene znanja iz Miloševića laboratorija je suradnja s ljubljanskim kolegama na programu sterilizacije u medicini. Tretman bakterije Escherichia coli kisikovom plazmom uzrokovao je nakon nekoliko sekundi raspad bakterije. Za razliku od kemijskog načina, koji uglavnom sprječava razmnožavanje bakterije, plazma kisika doslovce spali bakteriju, ali na vrlo niskoj temperaturi. Takvim efektom hladne plazme postižu se i izvanredni efekti sterilizacije nekih medicinskih implantata koji ne bi izdržali bilo kakvu vruću metodu sterilizacije prije usadivanja u ljudski organizam.

Zatim, visokotlačnim metodama takve se plazme mogu puštati u čitavu prostoriju radi njene potpune sterilizacije, i nema bakterija koje bi u kirurškim salama to preživjele. Miloševićeva ekipa ima uhođanu suradnju sa zagrebačkim Stomatološkim fakultetom i s ljubljanskim Institutom Jožef Štefan.