Home / Lifestyle i trend / Alemka Lisinski, T-portal

Alemka Lisinski, T-portal

Olakšano je targetiranje. Za klijente svakako pronalazimo više prednosti nego nedostataka segmentacije medija, pogotovo za tržišne segmente koji se bave uže specijaliziranim djelatnostima usmjerenima na pojedine, najčešće premium ciljne skupine. Prije se u nedostatku većeg izbora medija moralo oglašavati u onima koji nisu jasno isprofilirani te se komunikacija nije mogla u potpunosti usmjeravati ili preciznije ‘targetirati’, dok je to danas moguće u većoj mjeri.

Ključno je da smo ušli u razdoblje permanentne edukacije. Od svih poslovnica najaktualnija je ona: ‘Čovjek uči dok je živ!’ To znači da se danas ne može jednostavno nešto naučiti. Mora se ‘naučiti učiti’. To jednako vrijedi za potrošače, proizvođače i oglašivače. Mnogi grijše u tome da samo pokušavaju primjenjivati nove tehnologije bez stvarnog smisla i supstancije. Povećani izbor ne snižava, nego povišuje kriterije, iako se to ne može zaključiti na osnovi naše medijske slike.

Novi uređaji oglašivačima omogućuju direktnu komunikaciju s korisnicima, trenutačnu kupnju proizvoda ili usluge, a i nove softverske platforme kreirane su tako da oglašivač zna koliko je vremena čitatelj posvetio njegovu oglasu. Potrošačima se pak kroz ovu vrstu interaktivne komunikacije omogućava da komentiraju, hvale ili kude proizvode i usluge, čime se povećava njihov utjecaj. Njega pak već imaju na socijalnim mrežama pa je ovo samo prirodni slijed stvari.

Jasno&Glasno dići se epitetom ‘profesionalaca’, ali je riječ o malim izdavačima koji su prvi krenuli istraživati potencijal ‘tablet izdavaštva’. Naime, uskoro bi trebao osvanuti prvi domaći iPad magazin Pokret. O koji će pokazati i ostalima, ponajviše velikim, renomiranim izdavačima koliki potencijal leži na tom tržištu.

Dobre vijesti stižu i s T-portala koji trenutačno priprema posebnu iPad aplikaciju sučeljem i sadržajem u potpunosti prilagođenu iPadu. Kao što kaže Alemka Lisinki, glavna urednica portala, širenje na nove platforme ne donosi nužno prihode, a u tome ne leži ni spas tradicionalnih izdavača.

Naravno, kompanije koje hrabro uskoče u novo digitalno doba, i pritom imaju jasno začrtanu strategiju i ciljeve, mogu očekivati rast prihoda i broja konzumenata, ali ne mislim da bi baš svaka medijska kuća trebala bezglavo utrčavati u ‘novi svijet’ samo da ne izgubi utrku s tehnološkim napretkom. Kad je o internetskim medijima riječ, nove platforme su im kojačno osigurale alat koji im omogućava da svoj sadržaj ili barem njegov dio naplate, što dosad nije bio slučaj – kaže Lisinski i dodaje da, kad je riječ o novinarstvu, odnosno načinu ponude sadržaja, nove ga tehnologije ne mogu ni popraviti ni pokvariti. Međutim, kaže Lisinski, popularnost medija danas ovisi o percepciji potrošača, a ne o količini novca utrošenog u oglašavanje i promociju, što bi značilo da je pred medijskim kućama izazov da kroz video, audio, grafički ili tekstualni sadržaj ponude dodanu vrijednost.

Međutim, dobra je vijest za medije da su im oglašivači dobri saveznici u razvoju sadržaja na novim platformama. Ili bi to barem trebali biti. Kao što kaže Adrea Šumanovac, suvlasnica Unex grupe, nužno je da mediji i agencije zajednički sudjeluju u razvoju novih platformi.

Uloga je agencije, kao neutralnog posrednika, da educira, prva detektira promjene na medijskom tržištu i uvijek bude na rubu zbivanja te u dobroj mjeri anticipira trendove i usmjerava tržište – poručuje Šumanovac te procjenjuje da će televizija u Hrvatskoj i dalje imati prično jasno izraženu dominaciju na našem medijskom tržištu i dalje držati više od polovice kolača.

Ostali mediji morat će se aktivno boriti za ostatak udjela medijskih budžeta, pri čemu će print i dalje držati drugo mjesto po količini oglašavanja. Posebno se mlađe populacije sve više okreću konzumaciji novih medija – zaključuje Šumanovac.

Nakon godina zimskog sna, a potom i nekoliko godina kukanja nad nesretnom recesijom, oglašivači i mediji bi do kraja ove godine trebali početi izrađivati strategije multiplatformnog pristupa korisnicima. Budućnost je, nažalost ili nasreću, pred vratima.

Tvrtke ne mare za potpredsjednika Vlade. Mi mislili da ćemo postati zemlja atraktivna za tehnološki napredne ulagače ako postavimo potpredsjednika Vlade zaduženog za investicije, a ulagači bi od nas htjeli da domicilna radna snaga pozna engleski jezik, državne potpore informatičkom sektoru, infrastrukturu, obrazovni sustav, cijene, političko i gospodarsko okruženje, prilagodljivost drugim kulturama, globalnu i pravnu zrelost te zaštitu intelektualnog vlasništva i autorskih prava. A kako od svega toga imamo malo ili nimalo, Hrvatska se nije našla na popisu od 30 najpogodnijih zemalja za preseljenje IT proizvodnje, koju je upravo objavila vodeća svjetska istraživačka tvrtka Gartner Inc. Postojanje potpredsjednika za investicije kao takvog u Gartnerovu se izvješću, koje je smjerokaz ulagačima, ne navodi kao kriterij za ulazak neke zemlje na popis.

Dok se cijela Hrvatska uzda u to kako će turistička sezona spasiti nacionalnu ekonomiju, vrijeme pokazuje da od turizma ne mogu živjeti čak ni hotelijeri. U potrazi za spasom od propasti Sunčanom Hvaru pridružio se i Goran Štrok, koji se na vlastitoj koži uvjerio kako nekoliko dobrih turističkih sezona ne može vratiti sve što se u hotele mora uložiti. Kreditne obveze od 120 milijuna eura, nastale pretvaranjem trošnih hotela u prvokategorike, prisilile su ga na uzmak. Njegovu kompaniju JLH već je dubinski snimio Quatar Holding, a sada su dozvolu za to dobili i Hoteli Excelsa, tvrtka u vlasništvu Grupacije Lukšić.

Kao i u Hrvatskoj i u SAD-u su veliki poslovi javne nabave često povezani sa sumnjom u nještanje natječaja. Ključna je razlika u tome što u SAD-u na natječajima uglavnom pobjeđuju domicilni igrači. Na natječaju za izradu zračnih tankera za američku vojsku vrijednom 35 milijardi dolara američki je Boeing upravo pobijedio europskog konkurenta European Aeronautic Defence and Space (EADS) koji proizvodi zrakoplove Airbus. Oba su konkurenta ispunila sva 372 tražena uvjeta, ali u Boeingovu korist presudila je ponuđena niža cijena iako je EADS ponudio bolji zrakoplov. To je druga Boeingova pobjeda u posljednjih deset godina nad europskim konkurentom. Prvi put ugovor je poništen zbog korupcije u natječajnom postupku.