Nažalost, hrvatski oglašivači ne prate dosljedno posjećenost portala. U posljednje četiri godine posjećenost portala rasla je gotovo 100 posto, dok je udjel internetskog oglašavanja u ukupnome oglašivačkom kolaču skromno rastao. Oglašavanje na internetu pokriva samo dva posto ukupnog budžeta za oglašavanje. Situacija u drugim tranzicijskim zemljama mnogo je bolja. Kao primjer bih naveo Sloveniju koja je s deset posto udjela u kolaču na čelu tranzicijskih zemalja. U odnosu na sve zemlje Istočne i Srednje Europe Hrvatska je u velikom zaostatku, što je s jedne strane pozitivno jer nas u godinama koje dolaze očekuje siloviti rast internetskog oglašavanja. Također, prema mojim saznanjima, internetsko oglašavanje jedina je forma oglašavanja koja nije zabilježila pad u ovom kriznom razdoblju. Naprotiv, u vremenu recesije gotovo su svi veliki oglašivači povećali budžet za oglašavanje na internetu.
Oglašivači na Indexu većinom su veliki klijenti s godišnjim ugovorima. Kao i u drugim medijima najveći budžet drže telekom, autoindustrija i financijski sektor. Za razliku od drugih medija jako malen udio u oglašavanju čini sektor FMCG-a, tako da su oglasi velikih trgovina i proizvođača robe široke potrošnje rjeđi na internetu nego u drugim medijima. Klijenti sve više zahtijevaju napredne tehnologije ciljanja potrošača kao što su geotargetiranje i biheviorističko oglašavanje.
Prednosti online oglašavanja u svakom su slučaju mjerljivost i interaktivnost. Sve su akcije kupaca (korisnika) mjerljive. Mogu se izmjeriti sve akcije koje klijent poduzima prije i nakon interakcije s oglasom. Također se može u realnom vremenu održavati dvosmjernu komunikaciju s kupcima. Nedostataka nema – ili ja ne znam za njih. Pitajte ljude iz printa.
Kao i svi mediji na tržištu stalno uvodimo novine na područje marketinga i prodaje. Za sada ne bih otkrivao o kojim je novostima riječ, sve u svoje vrijeme…
