INTERVJU: ANTON KOVAČEV, predsjednik Uprave HBOR-a

Prije bilo kakvih prisilnih metoda uvijek koristimo sva druga sredstva kako bismo to izbjegli. Dobar dio tih programa smo već reprogramirali, što je izradili smo i poseban obrazac i poslali ga poljoprivrednicima koji samo trebaju ispuniti taj zahtjev kako bi dobili reprogram. U svim slučajevima gdje je riječ o objektivnim teškoćama u otplati mi ćemo kredite reprogramirati, bilo produženjem počeka ili roka otplate.

Odobrili smo 60-ak reprograma, što je više od 80 posto zaprimljenih zahtjeva, no molili smo i stručne službe Ministarstva poljoprivrede da se uključe u pomoć poljoprivrednicima jer oni bolje razumiju tehničku problematiku, već su stručnjaci za poljoprivredu nego mi u banci.

HBOR je u boljoj poziciji od poslovnih banaka jer su kamate niže i rokovi otplate dulji pa je kredite lakše vraćati, no većina se kredita odobrava preko banaka, one preuzimaju rizik.

Najviše se traže krediti za pripremu izvoza. Lani smo izvoznicima odobrili ukupno 5,8 milijardi kuna, tri i pol milijarde kuna kredita i oko 2,1 milijarde za osiguranje izvoza. Zapravo smo 2010. proglasili izvoznim godinom, jer je više od 70 posto plasmana odobreno upravo za izvoz.

Plan je povećati kredite dvadesetak posto, ukupno će to biti više od sedam i pol milijardi kuna. Napomenuo bih da smo prošle godine osnovali trgovačko društvo namijenjeno osiguranju kredita od utrživih komercijalnih i političkih rizika, dakle naša poduzeća imaju jednaku potporu u osiguranju izvoza kao i njihova konkurencija u EU. HBOR će, uz to, i dalje osiguravati kratkoročne i dugoročne neutržive rizike.

Mi smo se u posljednje tri godine gotovo isključivo usmjerili prema međunarodnim financijskim institucijama poput EIB-a, Centrale banke vijeća Europe, KfW-a – njemačke banke za obnovu i IFC-a. Tako smo osigurali bolje uvjete kreditiranja i niže kamate. Dosad nije bilo problema ni u jednom našem programu i nije se dogodilo da smo imali veću potražnju za kreditima nego što smo imali osiguranih sredstava.

Pratimo razvojne izvozne banke zemalja EU i moram reći da smo prema većini pokazatelja iznad prosjeka. Izvješće za 2010. godinu pokazalo je da smo prema 15-ak pokazatelja, a to su primjerice odobreni krediti prema zaposlenome, iznos kredita u odnosu na aktivu i visina kamata bolji od ostalih razvojnih banaka s kojima se uspoređujemo.

Naravno, mi gotovo ni ne kreditiramo trgovinu, osim u područjima od posebne državne skrbi. Udjel kredita za financiranje proizvodnje lani je iznosio oko 80 posto.

Mislim da će potražnja sigurno biti veća, to osjećamo već na početku godine. Vrlo brzo ćemo donijeti i novi program modela B koji bi trebao imati puno bolje rezultate nego prošle godine.