Za razliku od drugih vrsta liganja, mediteranske imaju duge peraje koje se protežu gotovo cijelom dužinom tijela. Crvenkaste su, s točkicama na leđima, a narastu i do 50 centimetara. Ubrajaju se u skupinu morskih glavonožaca i smatraju se bogatim izvorom bjelančevina. Čak 60 do 80 posto tijela lignje jestive su bjelančevine, po sastavu i nutritivnoj vrijednosti jednake životinjskim. Poseban, slatkast okus u njima zahvaljuje se dušiku u bjelančevinama.
Na 100 grama mesa lignja ima 0,6 g ugljikohidrata, 12,6 g bjelančevina, 1,7 g masnoće i 80 g vode. No omjer vode i bjelančevina može se mijenjati: lignja ulovljena u ljeto imat će više vode i manje bjelančevina od one ulovljene u jesen. Uz veliku količinu bjelančevina, 100 grama mesa sadrži 0,09 g vitamina A, 0,15 g vitamina B1, 144 mg kalcija, 17,4 mg željeza, 189 mg fosfora te 1,2 mg bakra.
Kalorijska vrijednost na 65 grama mesa lignje iznosi 68 kilokalorija, zbog čega ju je bolje ne jesti pečenu u ulju, nego je radije pripremati na salatu s drugim plodovima mora. U kupnji i odabiru svrata pozornost na to da joj koža bude vlažna, ali ne mokra, i da je intenzivne boje. Ticala bi joj morala biti čvrsta, ne prekidati se kad ih povučete, a vrećica bi morala imati metalni odsjaj. Meso mora biti bijelo – lignje koje nisu svježe poprima žućkastu boju.
