Home / Mediji i publikacije / Vijesti u dnevnom tisku gube svoju informativnu funkciju

Vijesti u dnevnom tisku gube svoju informativnu funkciju

Nitko više ne sumnja da internet dubinski mijenja novinsku industriju. Uistinu, trajno stanje straha nad sudbinom novinarstva uzrokuje da brojni izdavači reagiraju panično na novonastalu situaciju pa rješenje traže u prenošenju televizijskih formata na novinske stranice. Veliki naslovi, goleme fotografije i tekstovi od stotinu riječi oblik su vijesti kakve se prodaju čitateljima kojima pozornost ne može biti usmjerena na sadržaj koji zahtijeva dulje od dvije minute koncentracije. Međutim, s obzirom na to da sve više ljudi vijesti često ne želi čekati više od jednog dana da bi ih pročitali u printanom formatu, novine moraju nuditi savim novi sadržaj. Stoga nije posve izvjesno jest koliko će promijeniti metodu plasiranja sadržaja i koliko bi to moglo utjecati na sam oblik i prirodu proizvoda.

Prema mišljenju World Editors Forum (WEF), pravi put za budućnost jest u podizanju vrijednosti novina kroz nuđenje dubokih analiza i stručnih mišljenja – što se očituje u usponu ‘opiniona’, odnosno komentatorskog novinarstva.

  • Vijesti u dnevnom tisku gube svoju informativnu funkciju. Apsurdno je objavljivati tiskano izdanje vijesti koju je cijeli svijet pročitao na internetu dan prije toga. Jedini način da se novine prodaju jest da ponude analize koje mjerodavno predviđaju buduće događaje – kaže Danko Plevnik, karlovački novinar i publicist. Hoće li ljudi htjeti platiti za objektivne i nepriprane profesionalno napisane vijesti? Mnogo uglednih svjetskih izdanja i ne pokušava postići ravnotežu u izvještavanju, već otvoreno zauzima stranu – novine poput the Guardian ili Financial Times of London, časopisi poput Economist ili Foreign Politics očitu su primjer vrhunskog novinarstva koje ne želi biti posve nepriprano.

  • Svako je zapažanje subjektivno. Pisci i novinari koji nisu opterećeni mjerilom objektivnosti mogu pokušati ustanoviti cijelu istinu o nečem i to onda prenijeti svijetu. Oni koji su ‘objektivni’ moraju svoja subjektivna zapažanja izbaciti iz članka ili ih eventualno pripisati nekom od sugovornika. To je tipičan način na koji novinari mogu poručiti čitateljima što misle a da pritom ne naruše principe ‘objektivnosti’. Novinarstvo sa stavom često je iskrenije od ‘nepripranog’ novinarstva upravo zato što čitateljima ne skriva iz kojeg im se kuta obraća – rekao je Michael Kinsley, američki novinar i kolumnist u članku ‘Sumrak objektivnosti’ za Slate.

Svi zagovaratelji ‘novinarstva sa stavom’ ističu da novinar sa stavom nije ‘pundit’, kao što se danas na engleskome nazivaju gosti-komentatori. Profesionalni davaoci mišljenja o gorućim političkim temama su superpopularni u stranim tvornicama vijesti, na televiziji ali i u tiskanim izdanjima. Razlog? Riječ o jefitnim komentarima koji ne zahtijevaju mnogo resursa ni vremena. Da se provede kvalitetna anketa treba vremena i osoblja. Da cijelu stranicu argumenta utjelovimo u personi s glavom i dugim jezikom, potrebna je telefonski poziv sugovorniku. Što su gosti-komentatori kontroverzniji, to su bolji, to će imati veću publiku i zaradu. Recept ‘pali’ i u novim medijima. Blogera i komentatora na internetu ima i viška, prostor je neograničen, i žele svašta ispričati. Međutim, gosti-komentatori tu su da misle, a ne da izvještavaju. Njihovi stajališta mogu biti vrijedna, ali nemaju nužno sve informacije ni sve znanje. Novinar sa stavom trudi se sve to imati i onda otići korak dalje – ponuditi rješenja društvenog problema.

  • Da bi novine preživjele, u budućnosti će od šest urednika/ca njih petero trebati biti doktori znanosti. Oni neće podilaziti javnosti, nego će biti toliko stručni da će se gospodarstvenici, političari ili ekonomisti moći kvalitetno referirati na tekstove u novinama. Potražnja za tiskanim izdanjima tako će veoma porasti – smatra Plevnik.