Loši krediti

Banke očekuju daljnji rast udjela loših kredita, ali za razliku od prethodnih godina ponajprije u sektoru građanstva. Naime, poznato je da kretanje loših kredita u pravilu dosegne vrhunac tek neko vrijeme nakon što broj nezaposlenih dosegne vrhunac.

Pogotovo li se poznatom izrekom da bankari pozajmljuju svoj kišobran za sunčanog dana i traže ga natrag kad počne kišiti, moglo bi se zaključiti da je rast udjela loših kredita podsjetio na potrebu za boljim praćenjem vremenske prognoze i češćim ostavljanjem bankarskih kišobrana – u stalku. No tematika poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja banaka mnogo je složenija od naše ilustracije, što potvrđuju gotovo identični odgovori na upite ravnatelju Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje Ivici Prgi i analitičarke Ekonomskog instituta Maruški Vizek.

Oni objašnjavaju da je pitanje najvećih pogreški banaka pri kreiranju kreditnog portfelja i pronalaska ‘zdravih’ zajmoprimaca preopsežno i presloženo da bi se na njega moglo suvislo odgovoriti u nekoliko dana, tj. do zaključenja našeg teksta. U posljednje vrijeme želja za povećanjem likvidnosti i kreditnom ekspanzijom rezultirala je kri- ranjem financijskih inovacija i novih proizvoda banaka, pritom oslobađajući regulatorno postavljene limite prema klijentima i disperzirajući kreditni rizik na tržištu. ‘Marketizacijom’ kredita i kreditnog rizika tradicionalni kreditni proces, zasnovan na dugo stvaranom i održavanom odnosu s klijentima, na kreditnom odlučivanju i naplati potraživanja temeljenima na dugogodišnjoj ekspertizni relevantnih bankovnih službenika i analitičara, promijenjen u mnogo brži model ‘originate and distribute’, koji je u konačnici rezultirao povećanjem razine problematičnih plasmana odnosno loših kredita.

Na upit kako planiraju povećati kvalitetu portfelja, iz Zagrebačke banke odgovaraju da će i dalje pažljivo pratiti portfelj kredita i nastojati unaprijed prepoznati priliku zajedničkog rješavanja eventualnih zapreka u podmirivanju otplate anuiteta s klijentom. Preferira se otvoren dijalog sa svakim klijentom kako bi se pronašle nove mogućnosti da se poteškoće zbog trenutačne situacije na tržištu prebrode.

Prema izvješću Hrvatske narodne banke, udjel loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj potkraj prošle godine iznosio je 11,2 posto, što je brojka za 3,4 postotna boda viša od one u istom razdoblju prethodne godine. Tako su na kraju prošle godine krediti svrstani u rizične skupine B (dje- lomično nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani) iznosili ukupno 30,7 milijardi kuna. Od toga se 19,5 milijardi kuna loših kredita odnosi na trgovačka društva, što je povećanje od gotovo 40 posto u odnosu na 2009.

Sličnu politiku vode i u Erste banci u kojoj, tvrde, primjenjuju individualan pristup klijentima imajući na umu specifične i različite potrebe, pa se u svakom pojedinačnom slučaju nastoji zajedno s klijentom naći optimalno rješenje kako bi se podmirile sve nastale obveze. Ipak, neće po- strožiti kreditnu politiku jer u 2011. očekuju uspo- ravanje negativnih efekata na kretanje portfelja pravnih osoba s obzirom na očekivani oporavak, tj. rast BDP-a. Kad je riječ o tvrtkama, kažu, problemi mogu nastati ili zbog likvidnosti ili biti strukturalne prirode.

Kod potonjih se postavlja pitanje jesu li poslovni model i strategija sa svrhom održavanja tržišnog udjela tvrtke na zadovoljavajućoj razini. Ako nisu, tvrtka mora mijenjati strategiju, izraditi osim poslovnog i financijsko restrukturiranje, a banka na temelju takvog pozitivnog plana može reprogrami- rati klijentova dugovanja, pa i eventualno odobriti dodatna sredstva. No, u slučaju da taj program nije održiv i da su pro- blemi preduzeli, provodi se izlazna strategija.

Strategija pronalaska kvalitetnih zajmoprimaca Pri- vredne banke temelji se na kontinuiranom unaprjeđivanju internih modela mjerenja kreditnog ri- zika pri čemu se svaki model revidira u određenim ciklusima. Dražen Dumančić iz Ureda Uprave za korpora- tivne komunikacije poručuje da se pri reviziji mo- dela u obzir uzimaju prošla iskustva, ali i očekiva- anja budućih razdoblja, što u konačnici rezultira modelima primjerenijima trenutačnoj fazi ekonom- skog/kreditnog ciklusa.

Osim strukturnih prilagodbi modela za mjerenje kreditnih rizika banka većom dinamikom revidira razinu rizika (mjerenu, među ostalim, i internim modelima) koju je u svom poslovanju spremna prihvatiti, a konkretnizirana je internim kreditnim po- litikama. U tom smislu možemo konstatirati da je kriza potaknula višekratne izmjene u kreditnim po- litikama banke radi ograničavanja izloženosti kred- itnom riziku.

Iz Hypo Alpe-Adria banke poručuju da u ovom tre- nutku postoji jaka konkurencija na bankarskom tržištu, a banke se natječu za dobre projekte kojih nema mnogo. Očekuju rast udjela loših kredita ali, za razliku od prethodnih godina, ponajprije u sektoru građanstva. Pripremili su se stabilizacijom portfelja kroz financiranje tvrtki sa stabilnim i uravnoteženim novčanim tokom, a fokusirat će se na financiranje izvozno i proizvodno orijentiranih djelatnosti te na kvalitetnu disperziju rizika.

Očekivani blagi oporavak gospodarstva u 2011. nužan je uvjet za poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja banaka, ali nije i dovoljan za zaustavljanje rasta relativnog pokazatelja. Oporavak gospodar- stva odrazit će se na usporavanje rasta udjela loših kredita u ukupnima, što je izgledno već u 2011. No, ukupan iznos loših kredita, kao i njihov udjel u ukup- nima i dalje će rasti sve dok se ne ubrza rast kre- dita i time zaustavi proces starenja kreditnog por- felja – prognozira glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević.

Zbog očekivanog stabiliziranja gospodarstva nakon dvogodišnjeg pada i povratka optimizma potrošača te veće mogućnosti kreditora da predvide budući otplati potencijal zajmoprimaca, u 2011. se ne očekuju bitne promjene u uvjetima kreditiranja, ni kod građana ni kod po- duzeća. Starčević zaključuje da bi se potražnja za kreditima trebala povećati tek u narednim godi- nama pa bi se udjel loših kredita u ukupnima mogao smanjivati od 2013. godine. Naime, poznato je da kretanje loših kredita u pravilu doseže svoj vrhunac tek neko vrijeme nakon što broj nezaposlenih do- stigne vrhunac.