Rizici društvenih mreža

Sad već tradicionalna Konferencija o korporativnoj sigurnosti koju su organizirali poslovni tjednik Lider i tvrtka MBOS savjetovanje za osobnu i poslovnu sigurnost ove godine okupila 150 sudionika oko dviju glavnih tema: rizici i sigurnosna politika korporacija te suvremene tehnologije zaštite.

Četvrta konferencija o korporativnoj sigurnosti održana prošlog tjedna u zagrebačkom hotelu Four Points by Sheraton Panorama okupila je 150 sudionika potvrđivši još jednom da je poslovni svijet u Hrvatskoj ‘gladan’ ovakvih edukativnih skupova. Sada već tradicionalna, i ova je konferencija, koju su organizirali poslovni tjednik Lider i tvrtka MBOS savjetovanje za osobnu i poslovnu sigurnost, ponudila dvije zanimljive glavne teme pod nazivom ‘Rizici i sigurnosne politike korporacija’ i ‘Suvremene tehnologije zaštite’. Konferenciju su otvorili direktor Lidera pressa Željko Vukelić i vlasnik MBOS savjetovanja Bono Marjanović, a pozdravne riječi uputili su Bernard Topić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara Željko Dobranović, član Hrvatskog društva inženjera sigurnosti Antun Matija Filipović i predsjednik Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti Alen Ostojić.

Prvo predavanje održao je prof. dr. Dejan Škanata iz tvrtke Enconet na temu ‘Kvantitativne fundacije rizika i sigurnost’. Rizik se kontrolira balansiranjem potreba (koje su neograničene) i resursa (koji su ograničeni) radi ispunjenja prioritetnih interesa. Zato je potrebna anticipacija budućih događanja što implicira ‘vjerovatnošno’ razmišljanje, neizvjesnost i odlučivanje u uvjetima neizvjesnosti.

Predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara dr. Željko Dobranović rekao je da sigurnost ne egzistira, već je ona kriterij, dok je rizik sveprisutan i u procjeni poslovne strategije.

Zlatni sponzor konferencije bila je V grupa zaštita, a sponzori Pro Alarm i Optimal sistemi. Čelnici i predstavnici hrvatskih tvrtki i stručnjaci za korporativnu sigurnost ukazali su na potencijalne opasnosti, kao i na opće stanje pripremljenosti za otvorene prijetnje te ponudili odgovore i rješenja za optimalnu sigurnost u poslovnom procesu. Kao što je rečeno, za razvoj korporativne sigurnosti na ključni su poslodavci koji sigurnost trebaju percipirati kao ulaganje, a ne kao trošak.

Vrlo zanimljivo predavanje održao je Njegoslav Blažek, vlasnik detektivske agencije Detektiv Sova, koji je sudionicima prezentirao niz primjera iz prakse. Najveći problem današnjice zbog kojeg se angažiraju detektivi jest krađa autorskih prava. Rekao je da je danas sve moguće krivotvori te da je intelektualno vlasništvo svjetska valuta 21. stoljeća.

Bit istrage i izvještavanja privatnog detektiva jest, objasnio je, uvidjeti problem, tj. ‘sadašnju ili buduću noćnu moru’, prije nego što postane vidljivom drugima i nanese nepopravljivu štetu, te pomoći u provođenju protumjera i postizanju prednosti nad drugima.

U svom predavanju o globalnim izazovima i sigurnosnim prijetnjama društvenih mreža Andreja Sminderovac, iz Belupa, podsjetila je da neke od najvećih društvenih mreža trenutačno imaju više od 800 milijuna korisnika, te da prisutnost na takvim servisima omogućuje manjim igračima natjecanje s velikima kroz globalni pristup, besplatno reklamiranje, izravnu komunikaciju s korisnicima, upoznavanje i prikupljanje budućih klijenata i niz drugih osobitosti. Stoga je nužno imati osobu odgovornu isključivo za društvene mreže.

Nastavljajući na temu društvenih mreža Stipe Pavičić, account manager u IBM-u, govorio je o nekim rizicima i prednostima društvenih mreža za korporacije, navodeći primjer svoje kompanije. Poticanjem korištenja društvenih mreža potiče se zapravo inovacija, znanje i produktivnost, ustvrdio je Pavičić. Ako je kompanija razumijeva sigurnosti dovela do zadovoljavajućeg stupnja, nema negativnih posljedica od korištenja društvenih mreža u kompanijama, zaključio je Pavičić.

Davor Delišimunović, iz AKD Zaštite, otvorio je drugo dio sesije govoreći o konceptu i trendovima u korporativnoj sigurnosti. Svjetsko tržište zaštitarske opreme ima predviđeni godišnji rast od 7,4 posto s predviđenom vrijednošću od 100 milijardi dolara do 2014. Najveći se rast očekuje u brzo rastućim zemljama Azije, Istočne Europe, Afrike i Bliskog istoka, a razlog za tako optimistične brojke su nove poslovne organizacije i rastuća važnost međunarodnih korporacija te povećana svjesnost o rizicima uslijed kriminalnih aktivnosti.

Sljedeći predavač je bio Stipe Baljkas, iz tvrtke Prospektus, koji je govorio o projektiranju sustava korporativne sigurnosti. Riječ je o stvaranju optimalne sigurnosti, izbjegavanju jeftinih ili čak besplatnih rješenja iz usluge, optimiziranju udjela pojedinih mjera (svako vuče na svoju stranu) te o pokretanju aktivnosti u pravom trenutku jer se štedi u kasnijem otklanjanju grešaka.

Igor Strmečki iz Coca-Cola HBC-a Hrvatske govorio je o korporativnoj politici sigurnosti informacijskog sustava navodeći sudionicima i primjere iz prakse. Pravila o prihvatljivoj uporabi koja treba uspostaviti kažu da su svi sustavi i podaci u vlasništvu tvrtke. U sklopu tih pravila poslovna uporaba odnosi se na korištene informacije za obavljanje posla, a prihvatljiva povremena osobna uporaba jest ona koja je dopuštena ako ne utječe na učinkovitost, ne krši pravila i nijedan zakon.

O novim tehnologijama na području tehničke zaštite, poput kamere i kontrole pristupa, ukratko je govorio Robert Pažitka iz tvrtke Pro alarm. Na primjeru integriranog rješenja za trgovački centar pokazao je kako napredne tehnologije ne nude samo zaštitu od krađa već omogućuju podizanje efikasnosti prodajnih aktivnosti (mjerenje zadržavanja kupaca Ispred određenog izloga i bilježenje njihova spola). Pozitivni ishodi postavljanja nadzornih sustava su ušteda (do 70 posto zbog manje krađa), povećana produktivnost (30-ak posto) i smanjenje troškova (efikasniji sustav sigurnosti). U skladu s aktualnim trendovima smanjenja troškova, uvođenje takvih tehnologija, rekao je, ključni je činitelj konkurentnosti koji će se još dodatno pojačati ulaskom u Europsku uniju.

Konkretna primjere korporativne sigurnosti iznij je u svom predavanju i Damir Gojmerac, iz Optimal sistema, na temu funkcionalnosti zaštite sigurnih prostorija. Kao što je objasnio, vrijednost kompanije mjeri se materijalnim i nematerijalnim resursima, a sigurnost je jedan od ključnih faktora koji utječe na ukupnu vrijednost.

Optimalna sigurnost uz prihvatljiv rizik jedina je ispravna poslovna orijentacija jer apsolutne sigurnosti bez novih rizika nema. Zato se sustav korporativne sigurnosti treba projektirati tako da se u obzir uzmu sve njegove funkcije, misli Stipe Baljkas.

Među 150 sudionika Konferencije o korporativnoj sigurnosti mnogi poslovno surađuju, a neki su postali dobri znanci još na prvoj konferenciji prije četiri godine. Konferencija je, kao što se moglo čuti i u stanci službenog dijela, iz godine u godinu bolja i osmišljenija, usredotočena na aktualne teme s tog područja.