Trendovi i potezi u financijskoj industriji viđeni očima vodećih financijaša

U Liderovoj anketi čelnici hrvatske financijske industrije iznose svoje viđenje sadašnje situacije i govore o tome što se u ovoj godini u industriji može očekivati, pri čemu su vrlo oprezni u prognozama.

Godina prekretnice za nužne reforme i bolju ocjenu inozemnih investitora. Početak 2011. godine donosi određene pozitivne signale koji se najviše očituju u daljnjem rastu izvoza pojedinih roba i usluga, što znači da se europski gospodarski oporavak može osjetiti i u Hrvatskoj. No, drugi unutarnji faktori povezani s državnim deficitom, jačom domaćom nelikvidnošću te manjkom novih ulaganja i dalje ne donose onaj gospodarski oporavak kakav je moguće vidjeti u nekim drugim zemljama Srednje Europe. Naša očekivana prognoza rasta ovogodišnjeg BDP-a od samo 1,6 posto neće biti dovoljna za osjetno smanjenje visoke razine nezaposlenosti. Ipak, vjerujemo da bi pregovori za ulazak naše zemlje u EU mogli završiti na jesen što svakako može biti pozitivan signal za bolju percepciju inozemnih investitora. Pritom vijest o mogućem održavanju parlamentarnih izbora u okviru iste godine dodatno smanjuje vremenski prostor odgode početka provedbe toliko nužnih strukturnih reformi i smanjenja državnog deficitu koju inače niti jedna Vlada ne bi bila sklonu započeti u posljednjoj godini svog mandata. Stoga ipak ovu godinu možemo ponajviše smatrati prekretnicom te uvertirom neodgodivih značajnih promjena, želimo li dugoročno promijeniti izgleda za gospodarski oporavak Hrvatske. U tom smjeru, vjerujem, razmišljaju i inozemni kreditni ocjenjivači i investitori.

Do tada Zagrebačka banka nastavlja sa stabilnim poslovanjem. S uspješnim poslovanjem baziranim na visokoj troškovnoj efikasnosti i snažnim kapitalom znatno iznad propisanog, možemo kreditirati sve segmente klijenata u privatnom i javnom sektoru te istovremeno apsorbirati troškove po osnovi neprihodujućih kredita koji su posljedica trenutnog makroekonomskog okruženja. U suradnji sa različitim državnim tijelima, a i u samostalnom aranžmanu, kreditirat ćemo razvojne projekte prvenstveno sa područja poljoprivrede, turizma i energetike te sektore orijentirane izvozu koji imaju multiplikativne učinke na rast zaposlenosti i kreiranje nove vrijednosti u kratkom i srednjem roku. Vjerujemo da ćemo u očekivanju pozitivnog ishoda referenduma za ulazak u Europsku uniju te povoljnijih ocijena inozemnih investitora moći poslovati i na temelju povoljnijih izvora financiranja, što bi potom pozitivnije i konkretnije moglo utjecati i na daljnji pad kamatnih stopa koji će dodatno biti diferenciran prema kvaliteti poslovanja pojedinog korisnika kredita. Tako će oni koji imaju najstabilnije poslovanje, prihode ili najbolja osiguranja imati priliku biti prvi kojima ćemo moći ponuditi povoljnije uvjete otplate postojećih kredita. Već ove godine banka će za tu svrhu imati interni rejting za više od 60 posto svih korisnika kredita – ne samo kod poduzeća već i kod dijela građana. Izvršnost u kvaliteti usluge, ulaganje u sposobnost anticiptiranja potreba naših klijenata i kreiranje održivog poslovnog modela koji je pouzdan temelj povjerenja i dugoročnog odnosa s našim klijentima ostaju temelji naše strategije u ovoj godini.

Na kraju godine banaka će biti manje nego na njezinu početku. U makroekonomskom smislu početak godine pokazuje da su naša očekivanja o de facto godini stagnacije zasad, nažalost, točna. Iako podataka dosad ima vrlo malo, oni ne upozoravaju na neku ozbiljniju promjenu trenda, dakle, na snažnije oživljavanje gospodarske aktivnosti. Naprotiv, na osnovi pokazatelja u vezi s očekivanjima poslovnih subjekata i stanovništva vidljivo je da pesimizam ne jenjava. S obzirom na vrlo nisku bazu (dvije godine pada gospodarske aktivnost zaredom) podatke koji pokazuju na rast valja sagledavati u tom kontekstu. No nema spora da postoji zdravi dio gospodarstva, onaj koji prije svega izvozi, koji se restrukturirao u krizi i sada je u dobroj poziciji rasta. No to nije dovoljno vidljivo u globalnim podacima jer se ne restrukturira one koji ne mogu u tržišnu utakmicu. U financijama ne očekujemo neke znatnije promjene osim vjerojatno konsolidacije banaka. Teško je reći kako će do toga doći, no očekujemo da će se broj banaka smanjiti potkraj ove kalendarske godine (posebno kad je riječ o manjim bankama). Za dobre klijente i projekte kamatne će stopa nastaviti lagano padati, očekujemo nastavak trenda visoke likvidnosti, stabilnog tečaja i nešto više inflacije, ponajprije zbog utjecaja rasta cijena hrane (koji već traje i nastavit će se) u svijetu kao i cijena nafte. Valja voditi računa da rast cijena nafte nije uzrokovao samo trenutačnom političkim krizom u nekim arapskim zemljama i špekulacijama, već postoji fundamentalni rast potražnje koji diže cijene nafte. Također, očekujemo da će se, nažalost, nastaviti trend vrlo sporih i malih gospodarskih reformi s obzirom na izbornu godinu. Dakle, smatram da će 2011. biti godina velikih političkih previranja i rizika relativno slabe gospodarske aktivnosti. Vanjsko će okruženje također biti vrlo nemirno zbog sukoba u našoj blizini, na Mediteranu, ali i zbog nastavka nemirnih zbivanja u eurozoni, neriješene krize javnog duga na tom području. Dugovi će se uredno podmirivati i dalje, dakle, stabilnost će se nastaviti, no zasad ne vidimo činitelje koji bi probudili ozbiljniji gospodarski optimizam.

Fokusirani smo na kvalitetne projekte u realnom sektoru. Početak 2011. godine pokazuje da će ova godina biti još složenija od prethodne. Duboko sam uvjeren da će tekuća godina biti prekretnica koja će označiti početak novih investicija, posebice kod kvalitetnih tvrtki koje uspjevaju prevladavati teškoće vezane uz trenutačnu gospodarsku situaciju. Realne pretpostavke poput očekivanog ‘buđenja’ u međunarodnu okruženju koje će stimulirati proizvodnju na domaćoj razini, mogle bi potaknuti nove investicije koje bi pospešile dugoročan gospodarski razvoj i rast zapošljenosti u realnom sektoru. Tijekom 2011. očekujemo daljnju bržu dinamiku kreditiranja segmenta poduzeća u odnosu na građane, uz nastavak potražnje javnih poduzeća i lagani oporavak potražnje privatnih poduzeća. Pod utjecajem još nepovoljnih trendova na tržištu rada, očekujemo blagi oporavak raspoloženja građana i sporiju dinamiku rasta.

Erste banka će se u ovoj godini još intenzivnije fokusirati na segment malog i srednjeg poduzetništva i praćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zapošljavanja u tom segmentu. Naše su strategije i politike poslovanja dugoročne i uvijek su usmjerene na ostvarivanje rasta iznad prosjeka rasta tržišta, na povećanje interne efikasnosti i racionalno upravljanje troškovnom stranom. Isti su ciljevi pred nama i u idućem razdoblju, uz poseban naglasak na daljnje unapređenje kvalitete usluge prema našim klijentima, komunikaciju s njima i razumijevanje njihovih specifičnih potreba u trenutačnom tržišnom okruženju. Naša je politika u posljednjih godina-dvije usmjereni nastojanjima ravnopravnih raspodjele tereta krize između klijenata, banke i naših dijoničara, a i dalje ćemo nastojati zajedno s klijentima pronalaziti optimalna rješenja u korist obiju strana.

Još se ne uočava ubrzanje rasta zdravog dijela gospodarstva. Na početku 2011. godine postajemo svjesni da do oporavka gospodarstva neće doći bez provođenja sveobuhvatnih reformi usmjerenih na povećanje konkurencnosti domaćih poduzeća. Poduzete parcijalne mjere gospodarske politike ne mogu promijeniti negativne tendencije u gospodarstvu pa u prvoj polovini ove godine ne treba očekivati rast proizvodnje i investicija, a kamoli zaposlenosti.

Poslovanje financijskog sektora ovisi prije svega o potražnji klijenata na domaćem tržištu, a dok se ne pokrene oporavak gospodarstva, neće se povećati ni potražnja za financijskim proizvodima i uslugama. U 2011. godini očekujemo daljnji rast problematičnih plasmana kreditnih institucija, ubrzanje pada vrijednosti imovine leasinga i blagi rast na tržištu osiguranja i investicijskih fondova.

U očekivanim uvjetima stagnacije gospodarstva nastavit će se proces opadanja prosječne kreditne sposobnosti korisnika bankovnih kredita. U sektoru poduzeća ne riješeni problem dugotrajne nelikvidnosti postupno se preobražava u insolventnost, a potraživanja banaka od insolventnih dužnika rezultiraju djelomičnim otpisom potraživanja i smanjenom dobiti. Tek brzi rast poslovnih aktivnosti zdravih poduzeća i njihova potražnja za novim plasmanima banaka mogli bi ublažiti negativan utjecaj procesa kontrakcije poslovanja kod problematičnih poduzeća. Na početku godine još se ne uočava ubrzanje rasta zdravog dijela gospodarstva, stoga ne očekujemo ni povećanje dobiti banaka. Poslovanje RBA opterećivat će rastući gubici na vrijednosti plasma na. Provodjenjem sustavnih aktivnosti na poboljšanju naplate problematičnih plasmana nastojimo umanjiti negativan utjecaj na rezultat poslovanja i time smanjiti pritisak na cijenu kapitala odnosno omogućiti nastavak procesa snižavanja kamatnih stopa na nove plasmane. Unapređenjem metodologije za analizu klijenata i procjenu rizičnosti plasmana težimo diverzificiranju ponude kreditnih proizvoda sukladno bonitetu klijenata. Na taj način želimo potaknuti jačanje konkurentnosti poslovnih klijenata s razvojnim potencijalom. Kod potrošačkog dijela klijenata (kućanstva) ograničeni smo visokom prosječnom razinom averzije prema riziku, što rezultira smanjenom potražnjom financijskih proizvoda i usluga. Na suženu tržištu nastojimo održati konkurentnu ponudu, ali još ne poduzimamo akcije za promociju prodaje.

Želimo postati ‘one stop shop’ za ulagače u ovoj regiji. Iako hrvatsko gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka, ono i dalje kaska u odnosu na gospodarstva susjednih država, pa naši analitičari za 2011. predviđaju rast BDP-a od 1,8 posto, a u 2012. rast od dva posto. Prilike za veći rast vidimo u bržem provođenju strukturnih reformi te koordinaciji fiskalne i monetarne politike, smanjenju troškova rada i podizanju njegove produktivnosti, povećanju proizvodnje i izvoza te u kreiranju povoljnije investicijske klime, što bi automatski rezultiralo poboljšanjem konkurentnosti. Također, članstvo u EU Hrvatskoj otvara brojne mogućnosti i bit će pozitivan poticaj cijelom gospodarstvu.

Hypo Alpe-Adria-Bank definitivno će nastaviti provoditi strategiju snažne potpore sektoru građanstva, malog i srednjeg poduzetništva te javnom sektoru, a već se dokazala kao uspješna i rezultirala rastom mnogih poslovnih segmenata.

Tako smo, primjerice, povećali broj klijenata na više od 400 tisuća, uspjeli smo pridobiti znatan broj novih klijenata u SME-u i javnom sektoru, ojačali smo svoju tržišnu poziciju te trenutačno držimo deset posto tržišta. Posebno smo ponosni na velik rast depozita i bilježimo 10,34-postotni rast na godišnjoj razini, što je više od tržišnog prosjeka, dok je ukupni volumen depozita građanstva iznosio gotovo 20 posto. Naša je strateška odluka nastaviti s daljnjim razvojem i širenjem poslovne mreže te otvaranjem novih poslovnica u najvećim hrvatskim gradovima idućih godina. Potpora javnom sektoru također je naša strateška determinanta i nastavit ćemo razvijati poslovanje i biti kvalitetan partner klijentima i hrvatskom gospodarstvu. U idućem razdoblju želimo i dalje biti snažan partner izvozno orijentiranim tvrtkama i industrijama te postati tzv. one stop shop za ulagače u ovoj regiji.