DIOKI

Dugovi su potaknuli spekulacije o stečaju, a preuzimatelja nema na vidiku. Procjenjuje se da u slučaju prodaje banke vjerovnici neće pustiti iz ruku Diokijevo spašavanje, nego će ga povjeriti svojim investicijskim bankarima.

Agomilanim dugovima i gubitkom, potencijalnim stečajem koji, čini se, kuca na vrata, četvrtom smjenom predsjednika Uprave u manje od godinu dana te vlasnikom u pritvoru Dioki je u, blago rečeno, lošem ‘zdravstvenom stanju’. Zbroje li se ti podaci i ponude na prodaju koja bi mogla značiti eventualni lijek za tvrtku u nevolji, lako bi se moglo zaključiti da jedina organska petrochemijska industrija u Hrvatskoj neće tako lako pronaći svog kupca.

Strane su petrochemijske industrije zainteresirane, no u ovoj specifičnoj situaciji vrlo je teško postići konkretan dogovor. Nije dobro ako je tvrtka u gubitku, ali ako je i njezin vlasnik u pritvoru, među ulagačima to izaziva nelagodu – potvrđuje Davor Štern, predsjednik Nadzornog odbora Ine, koja s Prirodnim plinom i HEP-om od Diokija potražuje otpričke 210 milijuna kuna. Pokrenuli su aktivnosti naplate, a u Ministarstvu gospodarstva doznajemo da se prošli tjedan održao sastanak s najvećim vjerovnicima na kojemu je dogovoreno da će se Dioki odmah odblokirati te da će se u mjesec dana pokušati pronaći kojačno rješenje. Dioki se očitavao i na Zagrebačkoj burzi istaknuvši da je dogovor postignut. Doduše, on još formalno (do zaključenja ovog teksta) nije potpisan, no prema neslužbenim informacijama trebao bi biti ovaj tjedan. Diokijevi dugovi potaknuli su spekulacije o stečaju, a počela se spominjati i mogućnost da ga preuzmu Ina ili HEP. Spekulirati o Diokijevoj preuzimanju jako je nezahvalno. Najčešće se povezuju proizvođači sirovine poput Ine i proizvođači materijala kakav je Dioki, no čini se da Ina nije zainteresirana za to – kaže Liderov sugovornik koji je želio ostati anonim. Ni Štern ne vjeruje u mogućnost Inina preuzimanja Diokija, a i u HEP-u ističu da nisu zainteresirani za širenje opsega djelatnosti.

U svakom slučaju, prodajom pojedinih tvrtki iz Grupa (Dioki, Dina – Petrochemija, Dioplin, Adriaoil, Kijac nekretnine, Diokiplastika i Novi list) mogao bi se sanirati dio popriličnih dugova. Ukupne obveze Grupe u 2010. bile su 1,8 milijardi kuna – 400 milijuna kuna više nego u 2009., no poslovanje najviše opterećuju kratkoročne obveze koje su prošle godine bile 1,4 milijarde kuna, 400-tinjak milijuna kuna više od tvrtkina temeljnog kapitala. Govorilo se i o prodaji Novog lista talijanskoj La Repubblici, a nedavno i Adris grupi, o kojoj se šuškalo da planira preuzeti cijelu Dioki grupu, no ondje su demantirali takve navode. Ima li kupca i tko je, sigurno će se doznati za neko vrijeme. Nepobitno je da je restrukturiranje nužno i da se u tom smjeru intenzivno krenulo prošle godine smjenom Uprave. U svibnju je Zdenko Belošević službeno odlučio na vlastiti zahtjev s mjesta predsjednika Uprave (u međuvremenu je umro), no nije tajna da ga je većinski vlasnik Robert Ježić udaljio s dužnosti zbog neuspješnih pregovora o plaćanju dugova Ini. Ježić je nakratko zamijenio Beloševića, a onda je u kolovozu na čelo tvrtke doveo Vatroslava Sablića kao svojevrsnog spasio. U isto vrijeme u Upravu je ušao i Tomislav Tadić, čovjek s desetogodišnjim iskustvom u investicijskom bankarstvu, pa se moglo naslutiti da se Upravu smjenama želi financijski restrukturirati. Za razliku od Ježića Sablić je, navodno, bio sklon prodaji Novog lista. Ovih je dana iz Diokija otišao sporazumno, ne zna se da li zbog neslaganja s vlasnikom ili zato što nije vidio kako bi se tvrtka mogla spasiti. Gubitak od 239,2 milijuna kuna u 2010. je 25 posto veći nego u 2009., većinskog vlasnika tereti se zbog malverzacije s HEP-om, a u pitanje se počinje dovoditi i proces privatizacije. Ukupni konsolidirani prihodi Diokija lani su povećani 25,2 posto, no rashodi su povećani 27,3 posto. Sablića je zamijenila Vidonija Miletić Plukavec, šefica Prodaje u Diokiju koja je, kažu upućeni, vrlo dobra s Ježićem. Bilo njezino imenovanje čista formalnost ili ne, čeka je nekoliko izazova jer bila bi velika šteta da u situaciji u kojoj se tržište polimera i plastičnih masa oporavlja Dioki zbog vlasničke zavrzlame i financijskih problema izgubi važne partnere.

Osim toga velik je izvoznik koji više od 90 posto proizvodnje plašira na tržište EU, a lani je počeo i izvoz iz novog pogona VCM-a (monomer vinil-klorid) u Dini – Petrokemiji vrijedan dva milijuna eura. U planu za 2011. predviđen je izvoz vrijedan 80 milijuna kuna, a dovršenje pogona PVC-a (polivinil-klorid) planirano je za 2012., što bi zaokružilo vinilni lanac, odnosno proizvodnju od sirovine do finalnog proizvoda. Međutim, kao i lani, kad se našao u sličnoj situaciji s dugovima Ini i HEP-u, vinilni lanac vjerojatno je ugrožen dužničkim. S obzirom na važnost plastike bila bi šteta da Dioki propadne, stoga treba provesti sve nužne korake za opstanak kompanije. Pritom će vjerojatno trebati kombinirati pomoć banaka, Vlade i sindikata – smatra Igor Čatić, umirovljeni profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i dugogodišnji poznavatelj proizvodnje u Diokiju. Da država mora napraviti neke korake, misli i SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić. Država mora shvatiti da treba poduprijeti proizvodne grane želi li ih za izvoz. I pokušava li definirati prihvatljive uvjete za aluminij, onda to mora i za petrokemiju – upozorava Linić i dodaje da će Dioki, ostane li sâm kao dužnik, teško naći rješenje.

Bude li se prodavao, važnu će ulogu svakako imati banke kojih je, prema riječima poznavatelja, nekoliko ‘parkiranih’ u Dioki grupi sa svojim kreditima: Nije prirodno da banke koje su s mnogo novca kreditirale tvrtku prodaju prepuste nekomu drugom. Njihov je interes i izloženost u tom slučaju velika, zato sasvim sigurno neće prepustiti mandat u investicijskom bankarstvu u ruke drugih, nego vođenje procesa prepustiti svojim investicijskim bankarima. To bi bio realan scenarij bude li se tvrtka prodavala – objašnjava Andrej Grubišić, financijski savjetnik i partner u Grubišiću&partnerima. Ostaje čekati i vidjeti kako će se Dioki bez jeftine električne energije od HEP-a i kredita koji je Ježiću isposlovao bivši premijer Ivo Sanader izvući iz problema.