FESTIVALI

Prvih deset godina Dani hrvatskog filma borili su se sa slabašnom hrvatskom produkcijom i lošim ugledom koji ih je pratio. S vremenom su došli novi autori, nove teme, gluma je napokon bila filmska i hrvatski film postao je gledljiv. A festival je preživio.

Jubilarni, 20. dani hrvatskog filma predstavljaju ću od 4. do 9. travnja izbor iz prošlogodišnje produkcije kratkometražnih, srednjometražnih i dugometražnih igranih filmova, zatim dokumentarnih, animiranih, eksperimentalnih i namjenskih filmova te glazbenih spotova. Zbog mnogo naslova cijela manifestacija održava se na čak četiri lokacije u zagrebačkom Studentskom centru.

Dani hrvatskog filma u dvadeset godina postojanja izdržali slabašnu produkciju filmske industrije i loš ugled koji je donijelo prvi desetak godina te produkcije. S vremenom su došli novi autori, nove teme, gluma je napokon umjesto kazališne postala filmska i hrvatski film postao je gledljiv. Danas često i više od toga.

Danilo Šerbedžija, izbornik za kategoriju igranog filma, ističe kako su filmovi iz ovogodišnjeg programa formom i sadržajem prilično različiti, no prevladavaju oni o problemima u međuljudskim odnosima. Međutim, tematski je i stilski raspon filmova iz dokumentarnog programa povelik i obuhvaća krajnosti, od povijesnog do suvremenog, od osobnog do širih društvenih zajednica, ne zazirući pritom ni od opreka između ruralnog i kulturno-umjetničkog ili pak nacionalnog i manjinskog. Posjetitelji će imati priliku pogledati nedavno premijerno prikazan biografski dokumentarac o Željku Mavroviću ‘Irokez’ i drugi dokumentarni film Roberta Tomića Zubera ‘Mila traži Senidu’ o sudbinii 16-godišnje Beograđanke Mile Janković koja, kad shvati da je zapravo Senida Bećirović, djevojčica nestala 1992. u BiH, kreće na put pronalaska same sebe i svoje prave povijesti, roditelja i sestre. Taj put je, dakako, popločen lažima, birokratskim zavržlamanama i neizbježnom krizom identiteta.

Premda nisu u natjecateljskoj konkurenciji, najveće zanimanje zasigurno će pobuditi filmovi iz programa pod nazivom ‘Mala Pula’. Riječ je o filmovima s prošlogodišnjeg Pulskog filmskog festivala, od kojih većina još nije prikazana zagrebačkoj kinopublici. To su ‘Sedamdeset i dva dana’ Danila Šerbedžije u kojemu mu otac, među ostalim, glumi s Bogdanom Diklićem, Krešimirovom Mikićem i nedavno preminulim Predragom Vušovićem. Oni su dio obitelji koja nakon bakine smrti odluči nabaviti zamjensku kako ne bi prestala stizati američka mirovina njezina pokojnog muža. ‘Neka ostane među nama’ Rajka Grlića, koji je s Antom Tomićem napisao scenarij, još je jedan film s Mikijem Manojlovićem koji je zbog eksplicitnih scena seksa s mladim partnericama podigao prašinu, a ‘Majka asalta’ još je jedan film Dalibora Matanića koji propituje okrutnu hrvatsku stvarnost i uspješno gostuje po svjetskim festivalima. Posljednja će biti prikazana akcijska trash-komedija ‘Šuma summarum’ Ivana Gorana Viteza, poznatijeg kao redatelja humoristične serije ‘Bitange i princeze’, o teambuildingu marketinga koja krene po zlu.

Ove godine, 26. travnja navršit će se 25. godine od nuklearne nesreće u Černobilu. Ni danas se ne zna koliko je ljudi tada stradalo, kao ni koliko će ih stradati zbog radijacije koja se posljednjih tjedana nadvila nad Japan. No u ljudskoj je prirodi nešto bizarno što ih tjeru da se vraćaju na mjesto zločina. Tako Ukrajinci ovih dana imaju razloga za zadovoljstvo. Turistički im se proračun puni jer uoči černobilskog jubileja znatiželjnicu gledaju prema Černobilu. Ukrajinci prodaju i aranžiraju za obilazak napuštene nuklearke za smo platiti 250 dolara.