U skladu sa svjetskim trendovima, koji su s malim zakašnjenjem stigli i u Hrvatsku, stalno se povećava broj proizvoda i proizvođača u toj potencijalno lukrativnoj kategoriji. Većina tržišta gotovih jela, oko 58 posto, otpada na zamrznute proizvode.
Robušiti foliju i zagrijati u mikrovalnoj sedam minuta. Ili: staviti sastojke u vrećicu, protresiti i peći na 220 Celzijevih stupnjeva… Te i slične kratke upute sve češće zamjenjuju duge recepte i još dulju pripremu jela. Ako je pak suditi po svjetskim trendovima, mnoge kuharice koje su se u posljednje vrijeme pojavile na tržištu uskoro bi mogle služiti samo za skupljanje prašine na policama. Ubrzan životni ritam, postupno iščezavanje tradicije obiteljskih ručkova te sve više kućanstava sa samo jednim ili dva člana, naime, razlozi su zbog kojih su posljednjih godina gotova i polugotova jela doživjela procjenu u svijetu. U SAD-u svaki su osmi obrok, a u Velikoj Britaniji više od 80 posto kućanstava barem jednom u sedam dana na jelovniku ima obrok ‘iz mikrovalne’.
Svjetski trendovi stigli su i u Hrvatsku, doduše s malim zakašnjenjem, zbog čega se broj proizvoda i proizvođača u toj potencijalno lukrativnoj kategoriji stalno povećava. Većina tržišta gotovih jela, otprilike 58 posto, prema nekim procjenama, otpada na zamrznute proizvode, zato je upravo u toj kategoriji najveća gužva.
Ledo, Podravka, Puris, Vindija, Perutnina, Vichy, unai grupa, a u posljednje vrijeme Pan-pek i Jami, imaju svoja gotova i polugotova jela u hladnjacima trgovačkih centara. Tko je od njih lider, teško je reći zbog nedostatka relevantnih istraživanja tržišta, ali i zato što različiti proizvođači različito promatraju tu kategoriju. Neki će u nju, naime, uvrstiti samo jela koja treba samo zagrijati, a drugi u tu kategoriju uključuju i polugotove proizvode koje treba ispržiti na ulju, primjerice pohanu ribu ili meso, zamrznuti krumpir i slično. Proizvođači pak o brojkama, tržišnim udjelima i veličini tržišta nerado govore, tako da se među šest odgovora koje smo dobili od tvrtki našla samo jedna jedina brojka o tržišnom udjelu.
Upućeni u situaciju na tržištu smatraju pak da u ovoj kategoriji glavnu riječ vode Ledo i Vindija. Širok asortiman, koji uključuje paniranu ribu, zamrznuti krumpir, kroket, gotova jela od tijesta, mesa, povrća i brza jela, i to što se Ledo nalazi u Agrokorovu sustavu, zbog čega je dobro pozicioniran u Konzumovim trgovinama, neki su razlozi zbog kojih je ta kompanija među vodećima u kategoriji zamrznutih gotovih jela. Osim toga na tržište stalno izbacuje nove proizvode. Posljednja su novost iz te tvrtke brza jela.
- Brza jela podrazumijevaju liniju tradicionalnih jela koja su počela s pet proizvoda – gulašem, graham s kobasicom, sarmom, punjenom paprikom i ćufama, a u idućih nekoliko tjedana linija će se obogatiti s još dva nova proizvoda, trpićama i junetinom s graškom i mrkvom – kaže Latica Ivanišević, pomoćnica direktora Markinga i razvoja za zamrznutu hranu u Ledu.
I dok je Ledo prvak u širini asortimana, Vindija je lider u segmentu gotovih jela od piletine i puretine koja se proizvode u Kokinu novom proizvodnom pogonu otvorenom 2009. u koji je uloženo 137 milijuna kuna. Ondje se znatno više proizvodi za inozemno tržište nego za domaće.
- O sve većoj potražnji za upravo tim premium segmentom i na europskom tržištu svjedoči podatak da je čak 70 posto proizvoda iz tog proizvodnog pogona namijenjeno izvozu, većinom na zahtjevna tržišta EU. U skladu s time možemo pretpostaviti da će hrvatsko tržište i dalje slijediti trendove – kaže Nenad Klepač, direktor Koke. Važan igrač u kategoriji zamrznutih proizvoda od puretine mogao bi postati i Puris, koji je nakon višegodišnjeg životarenja pod palicom Hypo banke živnuo nakon što je prešao u Gavrilovićevo vlasništvo. Dokazuje to i prošlogodišnji rebranding Purisovih paniranih proizvoda čiji je cilj bio pričuvati se mladim kupcima, glavnoj ciljnoj skupini u kategoriji gotovih jela.
Gotova jela u Hrvatskoj se još smatraju manje-više usputnim dijelom asortimana jer se tržište tek razvija u smjeru masovnije uporabe gotovih jela kao u Zapadnoj Europi. Zato se ljeti osjeti sezonski porast prodaje tih proizvoda. Budući da su trenutačna tržišna situacija i stanje u društvu začinjeni krizom, razine potrošnje kod nas vjerojatno neće toliko brzo dosegnuti one na stranim tržištima, no sigurno će rasti – navode u Gavriloviću.