HT vs. HAKOM

HT-ov prijedlog modela regulacije optičke infrastrukture teško će dobiti HAKOM-ovu prolaznu ocjenu. Protiv HT-ova modela izjašnjavaju se i alternativni operatori. No ipak je to prvi konkretan potez o kojem se bar može početi pregovarati.

Optička igra bez granica u Hrvatskoj ide dalje. Priča o izgradnji optičke telekomunikacijske infrastrukture vrijedne nekoliko milijardi kuna, koju je prije dvije godine najavio Hrvatski Telekom, pa stopirala Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) donošenjem regulatornih uvjeta koji se HT-u nisu svidjeli, dobila je konkretniji nastavak. Naime, nakon što je HT u startu tražio tzv. regulatorne praznike te odbijao ideju da se tu infrastrukturu regulira i dijeli s alternativnim operatorima, sada je ipak dao veleprodajnu ponudu.

HT je HAKOM-u predložio model regulacije optičke infrastrukture koji se temelji na najboljim europskim iskustvima, za koji smatramo da je pravedan i u kojem su obuhvaćeni prijašnji prijedlozi regulatora – kažu u najvećem telekom-operatoru u kojem nisu željeli detaljnije komentirati svoju ponudu dok se o njoj ne očituje HAKOM.

Taj je prijedlog taktičko sredstvo kojim HT pokušava što više zaštititi svoje interese. Prema HT-ovu prijedlogu, regulatorni model trebao bi se sastojati od tri faze, a rizik se s drugim operatorima dijeli na razini cijene i na razini blokova pristupa. U prvoj fazi koja traje dvije godine ili do 200 tisuća aktivnih korisnika na optičkoj mreži, maloprodajni paketi do brzine od 4 Mbps prodavali bi se uz iste cijene i uvjete kao i postojeći paketi na bakru (cijena se poslije povećava), a paketi od 10, 20, 50 Mbps naplaćivali bi se po cijenama ‘različitima od onih na bakru’, s tim da je nužno zakupiti blok od 500 pristupa na dvije godine. Druga bi faza nastupila nakon prve godine te trajala tri godine ili do milijuna aktivnih korisnika i nudi nejasne cjenovne uvjete te zakupljeni blok od 5000 pristupa, a treća faza, nakon pet godina od odluke HAKOM-a ili do milijun korisnika, opet govori samo o ‘cijenama i uvjetima različitima od maloprodajnih paketa na bakru’, bez minimalnog trajanja i količine zakupa. Veleprodajna cijena računala bi se tako da se od novih i nepoznatih maloprodajnih cijena u svakoj fazi oduzima različit postotak, tj. 15, 20 i 40 posto.

Iz HAKOM-a, na čijem je čelu Miljenko Krvišek, nemaju komentara na novu HT-ovu ponudu jer, kako kažu, obrađuju očitovanja alternativnih operatora, nakon čega će donijeti odluku. Alternativci, očekivano, imaju mnogo prigovora na ‘netransparentnu i diskriminirajuću ponudu’.

Ako se Krvišek bude držao onoga što je rekao prije nekoliko dana na HAKOM-ovoj konferenciji, regulatornih praznika (barem zasad) neće biti. Moguće je, međutim, da se ostvari svojevrsna vezana trgovina između HT-a i regulatora jer HT u svojoj novoj ponudi cijeli poslovni model ulaganja u optičku infrastrukturu uvjetuje zadržavanjem cijene usluge mjesečnog najma izdvojene lokalne petlje na bakrenoj parici od 52,14 kuna.

Zbog te rečenice u Metronetu smatraju da ‘bitku’.

Hrvatska bi do ljeta trebala dobiti i Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2014. Svrha je osigurati širokopojasni pristup od najmanje 2 Mbit/s za 90 posto stanovništva do kraja 2013., odnosno od najmanje 30 Mbit/s za 50 posto stanovništva do kraja 2015. – Razmotrit će se mogućnosti izrade modela sufinanciranja izgradnje infrastrukture iz proračuna, i to tako da se omogući otvoren pristup na temelju načela nediskriminacije i transparentnosti, kao što su modeli suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, JPP-a, iskorištavanje sredstava iz fondova EU te državne potpore. Na razmatranju su i modeli poticaja investitorima da se za određenu razinu izravnih ulaganja oslobode poreznih davanja, što bi im omogućilo amortizaciju uloženih sredstava – kaže Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Velika optička infrastruktura postoji i u državnim tvrtkama (HEP, HAC, HŽ, ARZ, Plinacro i JANAF), a zasad se dijelom iznajmljuje telekom-operatorima iako bi država, smatra Damir Filipović iz DigitalEurope u Bruxellesu, mogla učinkovito upravljati tom infrastrukturom i davati je na uporabu svima pod jednakim uvjetima.

Za FttH (eng. Fiber to the Home) ne treba olako shvatiti, samo kao ulaganje u nove tehnologije, nego promatrati zajedno sa svim ostalim uslugama i prepoznati težnju HT-a koji pokušava ponovno ovladati tržištem kao monopolist.

Kada je HAKOM otvorio javnu raspravu o smanjenju cijene najma na bakrenoj parici od 43,61 kuna, HT kreće u ofenzivu da tu odluku spriječi nuženjem uvjetovanoga poslovnog modela ulaganja u optičku infrastrukturu – kaže Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta, dodajući da takvim pritiskom HT pokušava izbaciti iz igre mogućnost i da se smanji cijena najma parice i da ne dobije dozvolu za FttH, dok je u ostale tri kombinacije ionako na ukupnom dobitku. U H1 takvo uvjetovanje također smatraju nedopustivim, to više što se radi o cijeni koja se nije mijenjala od prvog raspredjavanja lokalne petlje, tj. gotovo punih šest godina.

Optička infrastruktura superiorna je postojećoj i omogućuje neusporedivo veće brzine pristupa od bakrene (i veće od 100 Mbps), što bi pridonijelo razvoju naprednih usluga i utjecalo na rast i konkurentnost gospodarstva. S druge strane, opravdana je i bojazan od povratka u monopol koji bi u nepovoljan položaj doveo potrošače.

Prijedlog HT-a suprotan je osnovnim principima tržišnog natjecanja i interesima potrošača te pravnoj stečevini EU. Njime se nastoji zadržati i povećati udio na tržištu migracijom korisnika na optičku mrežu, ostavljajući ‘potrošenu’ infrastrukturu na korištenje alternativnim operatorima – kaže Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta, dodajući da je riječ o prikrivenoj agendi nove monopolizacije koja se prikazuje kao tehnološka inovacija s ciljem opće društvene koristi. Među spornim točkama HT-ova prijedloga Ježina ističe i to da nije jasno koliki su troškovi investicije i kako se nadzire njezinu provođenje, iz čega je logično zaključiti kako će HT nastojati da troškovi investicije budu računovodstveno prikazani višima te da bi modelom prodaje blokova priključaka Hrvatska mogla doći u situaciju da ima regulirano i ozakonjeno istiskivanje cijenama.

Ovo se pitanje ne može riješiti jednostrano, a bojim se da je prijedlog koji je trenutačno na stolu takav. Kad bismo govorili samo o investiciji, tada bi značilo da se sve ostale mogućnosti zanemaruju, što nije fer prema državi i drugim igračima na tržištu. Isto tako, nitko ne govori o komplementarnim mogućnostima bezične mreže. U cijeloj Europi nitko nema dovoljno sredstava iz državnog proračuna za takvo ulaganje, ali postoje modeli koji se mogu istražiti i primijeniti – kaže Damir Filipović, public policy direktor u DigitalEurope u Bruxellesu.

Povrat je na investiciju u optičku infrastrukturu (prema izvorima FTTH Councila) od 8 do 13 godina, a pri tome korisnik plaća višestruko veću cijenu nego što je danas cijena ADSL-a na bakru. To znači da bi HT subvencionirao korisnike i time stekao nenadoknadivu prednost na tržištu. Ne smije se zaboraviti da je do pravog sniženja cijena dovelo ulaganje alternativnih operatora u ADSL. Zbog toga se mora napraviti transparentna i otvorena mreža koja će svima osigurati poštenu tržišnu utakmicu – kaže Goran Jovičić, član Uprave Optima Telekoma.

U idealnim uvjetima takvu bi infrastrukturu, barem dijelom, trebale graditi država i lokalna samouprava i iznajmljivati je svim operatorima pod jednakim uvjetima. Jer ako se HT-u i odobri projekt izgradnje ‘Fiberlanda’, teško da će pronaći komercijalni interes u dovođenju optike u slabo naseljena područja. No naša država imala ‘pametnijih’ investicija, a i u korupcijskim aferama nestalo je podosta milijardi kuna.

Europske države strogo nadziru kako bivši monopolisti grade nove mreže i donose jasna pravila prije izgradnje. Nijedna država u Europi, uključujući Njemačku, nije dopustila regulatorne praznike – kaže Filipović. Unatoč tomu Deutsche Telekom nije prestao ulagati u Njemačkoj, što znači da su tržište i konkurencija najbolji stimulans za ulaganja. Na hrvatskom tržištu kapitala za ozbiljne investicije ima samo HT, a regulator se zasad drži europskih preporuka koje izričito brane regulatorne praznike za izgradnju novih mreža jer bi to bilo, kako je rekla povjerenica Neelie Kroes, u suprotnosti s interesima europskih građana i biznisa. Igra mačke i miša se nastavlja.