Pojmovnik

Kvantna kriptografija primjenjuje se još od 2004. godine, kada je u bečkoj Bank Austria Creditanstalt pomoću nje ostvaren prvi bankarski transfer, a informacije su slane posredstvom kabla od staklenih vlakana. Važnost kvantne kriptografije potvrđuje i činjenica da je iste godine Europska unija pokrenula projekt zaštite vlastitih komunikacijskih kanala kao odgovor na moguće špijunske aktivnosti ‘velikog američkog uha’, satelita Echelon. Danas mnoge tvrtke intenzivno rade na implementaciji komercijalnih sustava kvantne kriptografije.

U tom kontekstu, kinesko otkriće postaje Sveti gral kvantne kriptografije. Demonstriravši kvantnu teleportaciju u slobodnom prostoru na velikoj udaljenosti, bez potrebe za dugim optičkim vlaknima, Kinezi su otvorili prostor implementaciji sigurnih satelitskih komunikacija sa zemljom, a isto tako i podvodnoj komunikaciji. Vjerojatno nije slučajno da baš Kina posljednjih godina troši golem novac na modernizaciju vlastite podmorničke flote. Doduše, u toj utrci kineski znanstvenici nisu sami. Još je 2005. godine skupina američkih znanstvenika s različitih sveučilišta i obrambenih korporacija predvođenih visokotehnološkom tvrtkom BBN Technologies, uspjela u kvantnoj teleportaciji kvantografskog ključa u slobodnom prostoru na udaljenosti od 23 km u Cambridgeu, Massachusetts. No, činjenica da su američki znanstvenici koristili manje pro-doran infracrveni laser, kineskim znanstvenicima ipak daje određenu prednost.

Ako ste zbunjeni pojašnjenjem načela kvantne mehanike, nemojte očajavati: riječ je o uzbuđljivoj znanstvenoj disciplini koja često zbujuje i znači. Čak je i Niels Bohr, jedan od utemeljitelja kvantne mehanike običavao govoriti kako nitko tko njome nije šokiran, zapravo nije shvatio kvantnu mehaniku. Zanimljivo, iako je i sam bio jedan od njezinih otac Albert Einstein je nakon 1935. godine nastojao dokazati da je kvantna mehanika zapravo nepotpuna i nekonzistentna budući da dopušta, kako je rekao, ‘sablasno djelovanje na daljinu’. Sredinom 60-ih godina ipak ga je demantirao fizičar John Bell, izveoš teorem koji je omogućio eksperimentalnu provjeru kvantne isprepletenosti.