Porezni aspekt

Stjecatelj na temelju ugovora o darovanju ili rješenja o nasljeđivanju preuzima društvo sa svom imovinom, pravima i obvezama društva. Porezna obveza nastaje tek ako daroprimaljel ili nasljednik iz imovine društva izuzme nekretnine ili pokretnu imovinu.

Prijenos i nasljeđivanje poduzeća ne oporezuje se jer se u Hrvatskoj ne oporezuje promet udjelima i dionicama između fizičkih osoba. Stjecatelj na temelju ugovora o darovanju ili rješenja o nasljeđivanju preuzima trgovačko društvo sa svom imovinom, pravima i obvezama društva. Porezna obveza nastaje tek ako daroprimaljel ili nasljednik iz imovine trgovačkog društva izuzme nekretnine ili pokretnu imovinu.

Prijenos i nasljeđivanje imovine obrta također se ne oporezuje, uz uvjet da nasljednik nastavlja obavljati obrtničku djelatnost.

Taj se prijenos smatra prijenosom gospodarske cjeline i ne oporezuje porezom na dodanu vrijednost, a porez na prijenos zemljišta i starih nekretnina te prijevoznih sredstava plaća se samo ako stjecatelj nije osoba koja na temelju srodništva ima pravo na porezno oslobađenje.

I u obrtu porezna obveza nastaje kad se zatvara obrtnička djelatnost ili kad se dio imovine obrta izuzme iz gospodarske sfere u privatnu.

Porezni propisi sve više nastoje razgraničiti uporabu imovine poduzeća za gospodarske i privatne svrhe.

Oporeziju se pozajmice uz kamatnu stopu nižu od četiri posto na godinu, isplata predujmovi dobiti za koju se naknadno utvrdi da nije ostvarena kao dobit te sva izuzimanja dobara i usluga. Od studenoga 2010. poduzetnici su čak dužni voditi posebnu evidenciju o troškovima plaćenima za privatne namjene.

Od 1. srpnja 2010. određen je minimalan godišnji prihod koji trgovačko društvo mora ostvariti od iznajmljivanja kuća, apartmana i stanova namijenjenih za turističke svrhe (pet posto od nabavne vrijednosti) i iznajmljivanja plovila (sedam posto od nabavne vrijednosti) kao pretpostavku priznavanja rashoda vezanih uz uporabu te imovine.