Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Solidifikat je nastao inertizacijom opasnog otpada kao što je mulj iz pročistača otpadnih voda Barcelone, gdje je uspostavljena tehnologija obrade pod HERA-inim nazivom ALXIMIX, a koja se bazira na Španovićevu modificiranom patentu pod komercijalnim nazivom MID-MIX, starom više od 25 godina koji nastaje procesima razgradnje u masi zatrpanog komunalnog otpada za čak 30-ak posto.

Time je poboljšana baza za usvojenu tehnologiju proizvodnje tekućeg biogoriva posve nalik nafti iz preradenih otpadnih plinova deponija komunalnog otpada. HERA je predala ponude za osam španjolskih gradova za obradu komunalnog otpada sa svim usvojenim tehnologijama, ali konkretizaciju ugovora odgodio je recesijski udar. Zbog toga je drastično pala i cijena obrade mulja postupkom ALXIMIX s 80 na 30 eura po toni. U takvim uvjetima HERA koristi kapacitete prilagodbom ALXIMIX-a za rješavanje procjedne vode s deponija. Dnevno obrađujemo 80 tona vrlo otrovnih, amonijakom i klorom zasićenih koncentrata procjednih voda – kaže Španović.

Detaljna nezavisna analiza pokazuje da ALXIMIX-om stvoren solidifikat u svojoj kompleksnoj inkapsuliranoj kemijskoj strukturi sadrži 61 posto vezanog kalcijevog hidroksida, a 21 posto čini kalcijev karbonat zaroobljen u inkapsulaciji. Žarenjem tog solidifikata na oko 800°C ekstrahirali bi se u filtrima svi neželjeni spojevi kojih bi bilo oko 13,8 posto ukupne početne mase, a dobiva se čisti kalcijev oksid (CaO), odnosno ‘živo vapno’. Upravo taj materijal koristimo u solidifikaciji mulja ili koncentrata otpadnih voda. Objedinjenjem tog procesa s proizvodnjom vapna u vapnarama rezultati bi bili još bolji, a onaj preostali dio iz filtara vratio bi se u mulj i solidificirao s njim u ponovnom postupku. Time bi se pojeftinila solidifikacija, jer bi se u novi ciklus trebalo ulagati samo 40 posto ranijih količina kalcijevog oksida. S obzirom na to da upravlja svim fazama i tehnološko-kalkulativnim elementima toga postupka, a koji podupire i stručna ekspertiza u Španjolskoj, Španović je pokrenuo zaštitu patenta pod nazivom ‘Proizvodnja kalcijevog oksida iz solidifikata dobivenog od otpadnog materijala’ na razini EU, a u sklopu provjere i potvrde o priznanju patenta već su mu stigli pozitivni odgovori iz više zemalja, a posljednji među njima prošlog tjedna iz Reykjavika. Očekuje se i odgovor iz vapnare Kamen-sirač na Eko-tehningovu ponudu.

Ne mislimo ići u bitku s Westinghouseom ili Arevom u sferi visokoradioaktivnog otpada, već uz HERA-inu potporu radimo na usavršavanju zbrinjavanja nisko i srednjeradioaktivnog otpada koji čini sva ona dotrajala oprema, materijali i sve što se skupilo prilikom remonta i izvanrednih događanja u nuklearima, ali ne samo u njima, već i za zbrinjavanje radioaktivnog medicinskog otpada, starih radioaktivnih gromobrana i svih drugih prisutnih izvora povišene radioaktivnosti, kaže Španović. HERA financira skupa ispitivanja u Centru za istraživanja radioaktivnosti materijala u Ciemat-u (Centro de Investigaciones Energéticas, Medio Ambientales y Tecnológicas) u Madridu, kao i paralelna u Barceloni. Ako se i službeno potvrde vrlo ohrabrujući početni rezultati, interes za tu tehnologiju ne krije ni Francuska. S obzirom na velika sredstva potrebna za provedbu takvih istraživanja, Španović i Eko-tehning odrekli su se dijela prava na patent u korist HERA-e radi sufinanciranja ispitivanja rezultata. Do sada se pokazalo da je 10-ak centimetara debeli sloj solidifikata u potpunosti zaustavio alfa-zračenje, a beta-zračenje smanjeno je za 30-40 posto. Uz eventualnu korelaciju debljine sloja, čini se da solidifikat od mulja s mnogo cinka, olova i bakra znatno podiže efekt proturadijacije zaštite, možda čak i djelomice na gama zrake. Uspijemo li do kraja u tom postupku, preradom jednog opasnog otpada dobili bismo i solidifikat kao jeftinu zaštitu od niskog i srednjeradioaktivnog otpada! Ne treba ni govoriti koliko bi to rješenje pospešilo rješavanje svjetskog problema uskladištenja NSRAO-a. Izlaskom Španjolske iz recesije intenzivno nastavljamo s time i u isčekivanju smo rezultata ispitivanja s Ciemat-a, kaže Španović.

Zlato, rekao je, kombinira osiguranje i ulaganje. O dvojbacha povezanim sa zlatnim standardom kao monetarnom savješću govorio je dr. sc. Guste Santini, konzultant Istraživačkog centra Rifin. Objasnio je da je zlatni standard robni standard, što znači da se vrijednost novca kreće u smjeru cijena zlata. Svaka roba može biti podloga monetarnog sustava jer iza svake stoji filozofija ponašanja. Cijena zlata mijenja se jednako kao i cijena druge robe, pa je problem što nije novac. Robne rezerve zemlje mogu amortizirati cijene, stoga je velik hrvatski problem što ih više nema. Naime, dok cijene padaju, robne rezerve usporavaju, zaustavljaju pad cijena kupnjom. Vrijedi i obratno: dok cijene rastu, robne rezerve padaju usporavajući zaustavljanje rasta cijena. I to je razlog zbog ko- jega neki monetarni stručnjaci zagovaraju robni standard – dodao je Santini i naglasio da to rade sve ozbiljne zemlje kako bi minimizirale cjenovne skokove. Papirnati novac, nastavio je, veoma je nesiguran, pa ne začuđuje što više od desetak američkih saveznih država razmatra uvođenje robnog novca. Robni novac, pojednostavnio je, jest štednja u prethodnom razdoblju, a simbolični je novac obećanje buduće štednje.

Posebno zanimanje, dakako, izazvalo je predavanje Jamesa Turka koji je govorio o odnosu između zlata i najvećih svjetskih valuta, posebno dolara i eura. Turk vjeruje da će vrijednost zlata i drugih plemenitih kovina rasti, za njega je zlato novac, a ne investicija. Zlato je prirodni oblik novca već tisućama godina, a mi smo dospjeli u balon u kojemu smo izgubili ideju o tome što je novac. Zlato je iznimno vrijedno zbog kalkulacije u ekonomiji, odnosno mogućnosti da se pravu vrijednost novca prenosi tijekom dugih vremenskih razdoblja – objasnio je Turk uvjereno da najveće svjetske valute nemaju svijetlu budućnost. Prema njemu su kriza i recesija vraćanje u realnost nakon što je bankarski sustav djelomičnih rezervi stvarao novac ni iz čega i tako stvorio iluziju prosperiteta. Zbog vođenja takve politike ulaganje u banke nije sigurno. Zlato u odnosu na svjetske valute već deset godina u prosjeku raste, što je posebno vidljivo u slučaju dolara. Mnogi govore o volatilnosti zlata, ali Turk objašnjava da nestabilnost ne proizlazi iz njega, nego iz valuta, što je pokazao na odnosu između cijene srova naftne i britanske funte, dolara i eura.

Fluktuacija valuta i potezi središnjih banaka potiču volatilnost. Zlato je novac i likvidnost te donosi sigurnost. Zbog toga je vrlo važno da bude dio vašeg portfelja uz investicije koje stvaraju bogatstvo, ali uz rizik – rekao je Turk, dodavši da je vrlo važno uvidjeti vrijednost portfelja u gramima zlata kako bi se dobila prava slika njegove vrijednosti. Analiziravši isplativost ulaganja u srebro ustvrdio je da bi srebro moglo nositi mnogo veće prinose, ali i da je volatilnije. Sadašnje stanje u SAD-u, gdje dionice rastu zbog tiskanja novca, smatra početkom hiperinflacije i usporedio ga je sa stanjem u Jugoslaviji kad je dinar kao valuta propao. Golem jaz između rashoda i prihoda Vlade SAD-a i situacija u kojoj ne može više vraćati svoj dug jasan su pokazatelj da su na putu prema hiperinflaciji. A ne budu li SAD i EU obuzdali hiperinflaciju, uslijedit će kolaps valuta.

Kad u nešto investirate, dobro je znati što je to – rekla je Jadranka Rukavina iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo u uvodnom dijelu svog predavanja ‘Standardizacija i označavanje plemenitih metala’. Kod nas se plemenite kovine kontroliraju prema Zakonu o nadzoru predmeta od plemenitih kovina iz 1993. koji je, istina, danas već zastario i više ne prati promjene na tržištu. Primjerice, iz njega je isključen paladij. Svi predmeti od zlata, srebra, platine moraju imati znak, potvrdu da su usklađeni s označenim i da se s njima može pouzdano rukovati – dodala je Rukavina navedući da svaka plemenita kovina ima poseban znak u koji se upisuje oznaka HR i brojka koja se odnosi na promile čistoće. Novi zakon, usklađen s EU, napomenula je, morat će omogućiti veći broj oznaka čistoće, ali i promijeniti činjenicu da se sada ne može spriječiti uporaba štetnih kadmija i nikla kao slitina u izrađenim predmetima.

Hrvatska čini sve kako bi postala supotpisnicom Konvencije o kontroli i označavanju predmeta od plemenitih kovina koju je potpisalo 19 zemalja EU, Cipar te Izrael, a na snazi je od kraja 1950-ih. Malobrojni proizvođači zlata kod nas imat će koristi od potpisivanja te konvencije jer to znači da uza standardizirane procedure i točno propisane metode i označavanje neće biti nužna dodatna kontrola. To će se pokazati odličnim npr. nakon izlaska na vanjska tržišta s replikama zlatnog nakita – rastumačila je Rukavina. O tome što sve morate znati prije nego što uložite u plemenite kovine poput zlata, rekao je Peter Slapšak, direktor slovenske tvrtke Elementum: – Preporučio bih da ulažete u srebro jer vjerujem da će mu cijena najviše rasti. Što je dulji rok ulaganja, to će ulaganje biti isplativije – rekao je Slapšak. Objasnio je da do prije pet godina cijena ni zlata ni srebra nije previše rasla, ali danas ubrzano raste cijena potonjeg: od 2000. do danas porasla je 347 posto svoje vrijednosti. U investiranju Slapšak također preporučuje kupnju manjih težina. Dodao je kako je najbolje ulagati u razdoblju od pet do deset godina, i to u zlato čistoće 999 pro-mila, na koje se u Sloveniji plaća 20 posto poreza. Razmišljate li o investiranju u zlato, vrlo je važno da nosi oznaku ‘good delivery’ koju izdvaja udruga London Bullion Market Association, po čemu se prepoznaju u svijetu.

U sljedećih pet godina ulaganje u zlato dosegnut će vrhunac, čak izazvati novu zlatnu groznicu, zato nije slučajno što smo prvi u Hrvatskoj utemeljili fond koji ulaže u zlatne rudnike.

Slovenci su sve informiraniji i zainteresirani za ulaganje u investicijsko zlato. Želeći povećati zanimanje za tu vrstu ulaganja, ponudili smo program štednje u zlatu, ne u valuti.

Sadašnje stanje u SAD-u, u kojem dionice rastu zbog tiskanja novca, početak je hiperinflacije. Zbog jaza između rashoda i prihoda i velikog duga mogao bi se dogoditi kolaps valuta.

Nužnost regulacije i liberalizacije tržišta plemenitim kovinama, čija je pravna regulativa neadekvatna i nedorečena, upozorio je profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Nenad Rančić. Vlastiti izvori su nam oskudni, ali postoji potencijal za razvoj tržišta kako na strani ponude tako i na strani potražnje – smatra Rančić. Za razliku od drugih područja, uvoz zlata se destimulira. Osim PDV-a koji se plaća normalno prema stopi od 23 posto, tu je također i carinska tarifa te porez na luksuzne proizvode od čak 30 posto. Do ulaska Hrvatske u EU trebat će uskladiti regulativu o PDV-u u pogledu investicijskog zlata te ukinuti carine. Zaključno je Sven Sambunjak, prvo ime Srebrozlato.coma, u predavanju znakovita naziva ‘Pontonski most preko bezumlja – praktična kuharica za hrvatske ‘zlatne’ investitore’ duhovito opisao tipične hrvatske investitore te i na taj način objasnio zašto je kod nas stanje tako loše kad je riječ o investiranju u zlato. Domaće je investitore prema načinu promišljanja podijelio na ignorante, nasljednike, snalažljivce, globetrottere i političare. S razlogom zadovoljan što se pokazalo da je priča o zlatu, posebice u posljednje vrijeme, doista jedna od najuzbudljivijih na svijetu i što je konferencija potaknula raspravu o plemenitim kovinama, Sambunjak je za kraj sudionike pozvao na vrlo izglednu drugu konferenciju sljedeće godine.