U trenutku kada je guverner HNB-a Željko Rohatinski bankama oslobodio 6,3 milijarde kuna uz objašnjenje da računa na veće kreditiranje poduzeća, većina se analitičara složila da će se upravo to i dogoditi. Od tog su poteza prošla malo više od tri tjedna, dovoljno da se vide neki pomaci. Pomaci se očito još očekuju jer ih zasad nema.
U Erste banci kažu da se tim novcem nisu koristili za kreditiranje države, većinu će iskoristiti za kreditiranje gospodarstva. Tvrde da su se od početka ove godine intenzivnije fokusirali na malo i srednje poduzetništvo te praćenje projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti, a posebno su orijentirani na izvoznu proizvodnju, turizam i obnovljive izvore energije. Tvrde da je banka povećala udjel u kreditiranju poduzeća uz rast od 1,2 posto (tržište je raslo 0,27 posto).
Iz Hypo banke poručuju da će novac upotrijebiti ‘u skladu sa svojom poslovnom strategijom’, a s obzirom na to da ove godine namjeravaju plasirati oko četiri milijarde kuna, sredstva HNB-a zasigurno će činiti znatan dio tog iznosa, i to samo za nove plasmane.
U HPB-u kratko kažu kako će taj novac u cijelosti usmjeriti prema svojim klijentima, fizičkim osobama i poslovnim subjektima.
No Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, objašnjava da dostupnost izvora financiranja ni dosad nije bila zapreka kreditiranju:
- Velik dio poduzeća usmjeravao se na domaći tržište i poslovanje s državom, a upravo država smanjuje kapitalna ulaganja, što onemogućuje oporavak prihoda tih poduzeća. Nizak potencijalni rast BDP-a negativno utječe na oporavak potražnje, stoga ne čudi pogoršanje financijskih pokazatelja većine tvrtki i pomoćnog uvjeta za dobivanje kredita. No ti su krediti i prošle godine ostvarili solidan rast od 9,8 posto. Ove će godine to biti još više i to upravo investicijskih projekata – procjenjuje Šantić.
