Mogući nedostatak ruske nafte u Europi zbog usmjeravanja ruskih naftnih kompanija na kinesko tržište Janafu otvara priliku. Irak će sirovu naftu usmjeravati na Mediteran preko Omišlja. Kompanija će za to biti spremna jer će naftovod ove godine u punoj dužini biti reverzibilan.
Predsjednik Uprave Janafa Ante Markov zasigurno je objavio odluku o ukidanju zabrane zapošljavanja u javnim poduzećima koja investiraju. Projekti te tvrtke zahtijevaju, naime, rast broja zaposlenih, kojih je trenutačno 384, stoga u ovoj godini planiraju zaposlit 30-ak stručnjaka tehničkog profila. – Zaposlili bismo većinom inženjerski kadar – kaže Markov koji je trenutačno u različitim fazama s nekoliko projekata. – Janaf, iako u većinskom državnom vlasništvu, dobro posluje. Investicije financira vlastitim kapitalom i nema kredita. Od 2007. iz vlastitih je sredstava uložio 1,2 milijarde kuna, a ove godine namjerava uložiti još 650-ak milijuna. Tako počinje realizirati petogodišnji razvojni plan vrijedan šest milijardi kuna. – U to su uključeni i novi projekti u pripremi – otkriva Markov.
Prva faza rekonstrukcije, odnosno dogradnje spremničkog prostora na omišaljskom terminalu, počela je u veljači, a tri nova naftna spremnika počinju se graditi u svibnju. To je najveća Janafova investicija teška milijardu kuna. Nastavljena su ulaganja u modernizaciju spremnika i infrastrukture na Terminalu Žitnjak u Zagrebu, završena je gradnja dvaju naftnih spremnika na sisačkom terminalu, a u rujnu je počela gradnja triju novih spremnika. Ulaganje u povećanje skladišnih prostora tvrtka procjenjuje na 1,6 milijardi kuna, od čega 370-ak milijuna kuna u 2011. U tijeku je i projekt modernizacije transportnog sustava podmorskog prijelaza naftovoda Krk – kopno i osiguranja reverzibilnog transporta nafta iz Mađarske na dionici Sisak – Omišalj. – Gradnja je uglavnom završena, a projekt će početi sigurnost opskrbe naftom svih rafinerija duž Janafove trase – naglašava Markov.
-
Da je ta kompanija važan alternativni izvor energije, govore i u Molu za koji se potkraj 2010. spekuliralo da bi mogao postati novim vlasnikom udjela u Janafu u kojem Ina već ima 16 posto dionica. Imaju li i danas takve planove, nisu odgovorili, no podsjećaju na to da su hrvatska i mađarska vlada potpisale strategijski ugovor koji se odnosi na Janaf. – U slučaju energetske krize Janafov naftovod može se upotrijebiti za podmirenje mađarskih energetskih potreba, a zauzvrat mađarska Vlada u slučaju plinske krize jamči isporuku plina iz svoga skladišta. To pokazuje da su dvije zemlje strateške partnerice u jačanju energetske sigurnosti i neovisnosti Srednje Europe – objašnjava Domokos Szollár, Molov glasnogovornik.
-
Janaf radi i na zauzimanju strateškog položaja Hrvatske u opskrbi regije derivatima. To bi mu trebala omogućiti gradnja Jugoistočnog europskog…
Cijena dionice i uz manji je obujam trgovanja (36,8 milijuna kuna) tani ipak rasla, ističe Credosov broker Ivan Glavaš. Objašnjava da je unatoč padu tijekom ljeta na razine ispod 2.400 kuna kraj godine dočekala uz cijenu od tri tisuće kuna. Rasti je nastavila i u 2011. sve do razine od 3.520 kuna u siječnju, no od tada stagnira i ima lagano tendenciju pada. No zato je njome ostvaren promet od čak 27,35 milijuna kuna, što je posljedica velikog obujma trgovanja u prvih 20 dana ove godine.
- Bude li tržište kapitala jače oživjelo, vjerujem da će takve trendove aktivno pratiti i Janafova dionica – smatra Glavaš.
Profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić smatra da su svi Janafovi projekti jako dobri i da će ga osposobiti za regionalnog igrača, no većina ih je svojevrsna realizacija Družbe Adrije, samo bez tržišta za koja je ona jamčila. Markov naglašava da u ovom trenutku za Družbu Adriju nema naftne, ali s obzirom na to da je riječ o vrlo dinamičnom tržištu, ne isključuje mogućnost da se u budućnosti okolnosti promijene. Smatra da će Janaf za to biti spreman jer će u 2011. naftovod u punoj dužini biti reverzibilan. Naime, mogući nedostatak ruske naftne u Europi zbog usmjeravanja ruskih naftnih kompanija na kinesko tržište Janafu otvara i druge perspektive.
