OMEGA-3

Veza između prehrane i zdravlja poznata je od davnina, no danas više nego ikad želimo znati što točno jedemo. Posebno se to odnosi na masnoće u hrani, zbog kojih je ukusnija – one su izvor esencijalnih masnih kiselina i pomažu apsorpciji vitamina A, D, E i K. U sastavu prirodnih masti i ulja, zapravo molekula sastavljenih uglavnom od vodikovih i ugljikovih atoma, masne su kiseline, i to zasićene, mononezasićene i polinezasićene. Potonje su važne za organizam jer snižavaju razinu kolesterolja u krvi.

Ako masnoj kiselinii nedostaje više od jednog para vodikovih atoma (tj. kad je više dvostrukih veza u ugljikovu lancu), riječ je o polinezasićenim masnim kiselinama. Ovisno o tome gdje je u ugljikovim lancima prva dvostruka veza, odnosno gdje nedostaju vodikovi atomi, polinezasićene masne kiseline dijele se u dvije skupine: omega-3 i omega-6. Nazivaju se esencijalnima jer ih tijelo ne može proizvesti samo, nego ih mora dobiti izvana, u hrani ili suplementima. Masne kiseline iz skupine omega-3 dalje se mogu podijeliti na tri važne obitelji. Jedna je od njih ALA, alfa-linolenska kiselina, sadržana u hrani biljnjeg podrijetla, zatim EPA, eikosapentaenska, i DHA, dokosaheksaenska kiselina, obje uglavnom u namirnicama iz mora.

Da bi potpuno pokazale svoje dobro djelovanje na organizam, esencijalne kiseline omega-3 i omega-6 trebalo bi unositi u jednakom, uravnoteženom omjeru ili bi pak, posebno kad je riječ o dijabetu u odrasloj dobi, reumatoidnom artritisu i problemima s kožom kao što je psorijaza, količina omega-3 trebala biti veća. Te kiseline sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka, smanjuju rizik od kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti te snižavaju krvni tlak održavajući zdravu razinu kolesterolja u krvi. Utječu i na stanične membrane poboljšavajući im propusnost i produljuju život stanicama održavajući tako krvne žile elastičnima. Kad je riječ o artritisu, smanjuju upalna stanja. Njihovo se djelovanje smatra i antikancerogenim, posebno u slučaju bolesti povezanih s prostatom, debelim crijevom i dojkama. Prvi znak nedostatka esencijalnih masnih kiselina može biti i suhoća kože.

Zapadno je društvo, koje troši manje ribe, sklonije kardiovaskularnim bolestima od istočnog, stoga ne bi smjelo podcjenjivati prevenciju povezanu s uravnoteženim načinom prehrane i uklanjanjem faktora rizika kao što su pušenje, pretilost i sjedilački način života. Farmakološki pripravci na bazi omega-3 masnih kiselina mogu pomoći, posebno ako na tanjuru manjka ribe, ali isto tako treba znati da mediteranski način prehrane s mnogo voća, povrća, ribe i maslinova ulja osigurava nezamjenjiv izvor vitamina, mineralnih soli, bjelančevina i omega 3-masnih kiselina.

Esencijalnim masnim kiselinama posebno je bogata riba, i to losos, tuna, bakalar, sardina, sleđ, skuša, inčun i pastrva. Njihov su odličan izvor i tofu, sojine sjemenke, orasi, mahunarke te lanene sjemenke i ulje. Za pravilan unos omega 3-masnih kiselina na tjedan bi trebalo pojesti barem tri porcije ribe, po mogućnosti ne one iz uzgoja. Kad je pak riječ o načinu pripreme hrane i tome da bi ona pritom trebala zadržati svoja vrijedna nutritivna svojstva, važno je da riba bude pečena u pećnici, na pari ili pripremljena na žaru.

Glavni su učinci unosa veće količine omega 3-masnih kiselina zaštita srca i krvožilnog sustava, o čemu svjedoče znanstvene studije koje su se počele provoditi od 70-ih godina prošlog stoljeća. Tih su godina u središtu pozornosti bili Inuiti, eskimski populacija koja se uglavnom hranila ribom s grenlandskih obala. Znanstvenicima je već tada bilo sasvim jasno da je njihovo rijetko obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti izravno povezano s načinom prehrane. Veliko istraživanje na uzorku od 11.324 pacijenta oboljela od infarkta miokarda čiji su rezultati objavljeni u časopisu The Lancet pokazalo je da uzi manje lijeka na bazi omega-3 polinezasićenih masnih kiselina znatno smanjuje smrtnost povezanu s tom bolešću.

Novija istraživanja o djelovanju omega-3 masnih kiselina provedena su na području neonatalne prehrane – otkriveno je da je uravnotežen unos tih kiselina itekako važan za razvoj djeteta.