T-HT dovršava svoju platformu za e-knjige

Preuzme li T-HT i posao izdavanja knjiga, izdavači bi se mogli naći u problemu jer je procedura za tiskana i digitalna izdanja posve odvojena, a snaga domaćeg telekoma neupitna – i kad je riječ o distribuciji, ali i marketingu. Od Gutenberga nije bilo takve revolucije u svijetu pisane riječi kao što je ova vezana uz izdanje digitalnih knjiga ili e-izdavaštvo, zbog koje svjetski mediji gataju hoće li ta tehnološka novotarija poslužiti kao posljednji čavao u lijes tiskane industrije. Svjetski i domaći izdavači slažu se da je ta teza napuhana, ali i da je riječ o tržištu koje ima velik potencijal i odredit će položaj kompanija iz sektora. Da je to dovoljno, svjedoči informacija da se i domaći T-HT odlučio ubaciti u taj biznis. Ako se već za telekome zna reći kako su stavno i pametno prate trag novca, znači li to da će se hrvatski izdavači naći na koljenima pred novom konkurencijom ili će upravo ona pomoći u razvoju cijelog tržišta? Odgovor na to pitanje krije se u ulozi koju će T-HT imati na tržištu, odnosno hoće li igrati ulogu distributera, ponuđača platforme ili izdavača.

Iako se na tržištu šuška kako bi se mogli odlučiti za oboje, iz T-HT-a stiže odgovor da su trenutačno u završnoj fazi projekta vezanog uz platformu putem koje će hrvatskim izdavačkim kućama biti omogućeno plasiranje i prodaja elektroničkih knjiga. Realizacijom ovog projekta krajnjem korisniku bit će omogućena kupnja i čitanje knjige putem računala, uređaja na Android i IOS (iPhone, iPad) operativnom sustavu te na dediĉiranim e-čitaĉima – uređajima koji su namijenjeni u prvom redu za čitanje elektroničkih publikacija i temeljeni su na eInk tehnologiji (kao što je npr. Amazonov Kindle) – poručuje Mudrinićeva ekipa i dodaje da je usluga platforme namijenjena prije svega izdavaĉima koji će se u ovom trenutku baviti reguliranjem autorskih prava.

E sad, kvaka je u sintagmi ‘u ovom trenutku’. Naime, preuzme li T-HT i posao izdavanja knjiga, izdavači bi se mogli naći u problemu jer je procedura za tiskana i digitalna izdanja posve odvojena, a snaga domaćeg telekoma neupitna (i kad je riječ o distribuciji, ali i marketingu). Ipak, iskustva sa zapadnih tržišta pokazuju da se tržište razvija bez upletanja u ‘tuđe’ biznise. Talijanski Telecom Italia nedavno je potpisao ugovore s dvjema najvećim izdavačkim kućama, otvorio trgovine i ponudio e-čitače, čime planira osvojiti 40 posto tržišta digitalnih knjiga. I dok se procjenjuje kako će tržište Zapadne Europe narasti do 6 milijardi dolara (procjena Futuresource Consultinga) do 2014., prognoze za područje Balkana i nisu toliko optimistične. Jezik i prodor nove tehnologije trenutačno su ključna zapreka.

Kako kaže vlasnik Frakture Seid Serdarević, razvoj e-izdavaštva na domaćem tržištu ovisi će u prvom redu o prodaji tehnoloških uređaja, a pokazalo se kako iPad (po komercijalnom uspjehu) nije ‘novi iPhone’. I mi smo se već uključili u e-izdavaštvo, nekoliko naslova imamo u prodaji na e-kioscima, potpisani ugovor s Toolbookom, ali konkretni rezultati viđet će se za nekih pet do deset godina. Dakle, kako budu padale cijene uređaja, rast će i zanimanje za e-knjigama – kaže Serdarević. Sličnog je mišljenja i vlasnik Algoritma Neven Antićević koji tvrdi da valja demistificirati podatke koji se vrte oko e-tržišta s obzirom na to da ono zauzima samo dva posto američkoga koje slovi kao najrazvijenije kad je riječ o prihvaćanju digitalnih knjiga.

Nada Ciprianić iz beogradske agencije Prava i pre-vodi tvrdi da neki vlasnici prava koje njezina tvrtka zastupa još smatraju da je prerano davati prava. Smatraju, naime, da je tržište Istočne Europe nedovoljno razvijeno te da treba čekati u kojem će se smjeru situacija razvijati. Također, dodaje da samo s nekoliko hrvatskih izdavača imaju potpisane ugovore, premda je velik broj pokazao zanimanje.

Zanimanje se, može tumačiti i kao nužnost jer svjetski trendovi pokazuju kako je u budućnosti najlakše ciljati mladu i visokoobrazovanu publiku upravo e-izdanjima. Prema riječima Marina Maletića, direktora Lamara, tvrtke specijalizirane za digitalno izdavaštvo koja je domaćem tržištu predstavila i e-knjigu toobook.com, e-knjiga stvorila je golem potencijal prodaje uvodeći impulsnu kupnju u poslovni model. Ipak, neizbježno je smanjenje proširene kvalitete sadržaja koji će se stvarati i nuditi. Gledano sa strane potrošača, očekuje se povećanje dostupnosti i izbora knjiga – poručuje Maletić koji nikako ne planira preuzeti ulogu izdavača, već tvrtke koja će izdavačima olakšati prelazak na digitalni poslovni model.

Iznimno je važno, pogotovo na ovako malom tržištu, da su uloge jasno podijeljene te da svatko radi ono što najbolje zna. Preuzimanje uloge specijaliziranoga digitalnog izdavača od tehnološkog partnera, osim što bi bilo nekorektno, moglo bi ozbiljno ugroziti izdavačku industriju koja danas proživljava teške dane – rekao je Maletić. Osim krize koja je neizbježno utjecala na kretanje prihoda subjekata u izdavačkoj industriji, mnogi su izdavači prozvali i Agrokor Znanje koje s poslovnim modelom Knjiga dostupna svima (knjige se mogu kupiti za 20-kakuna) te razvijenom mrežom distribucije prijeti njihovoj ponudi. Kako su neki ne službeno ustvrdili, problem je u tome što su u tim džepnim izdanjima objavljeni i najnoviji naslovi, čime je Znanje ‘uletjelo’ u segment rezerviran za klasične knjižare.

S obzirom na to da su se u vrlo kratkom roku naslovi iz serijala Knjiga dostupna svima prodali u nekoliko stotina tisuća primjeraka, logično je zapitati se hoće li upravo taj poslovni model ugroziti e-izdavaštvo, i to jednim dijelom zbog cijene, a drugim zbog dostupnosti (upravo se ta dva argumenta nameću pri odluci o kupnji e-knjige).

Ivica Prtenjača, direktor marketinga u izdavačkoj kući Profil, tvrdi da e-knjige neće biti konkurencija kiosk-izdanjima jer cijena e-knjige neće biti tako niska, a i različite su ciljne skupine. Pretpostavlja se da se skupina koja će kupovati e-knjige već koristi ovakvim načinom čitanja za dnevne vijesti i sve druge oblike informiranja. S druge strane, stvar je trendova i novih tehnologija koji se nameću i nemoguće ih je izbjeći. Oni znače veću komociju, brzinu, dostupnost sa svakog mjesta… S takvim se činjenicama teško boriti – zaključuje Prtenjača.

I dok se izdavači moraju i hoće prilagoditi e-izdavaštvu, a ovisno o strategiji mogli bi zadržati eventualnu dobit zbog nižih troškova (osim ako T-HT ne preuzme njihovu ulogu), pitanje je hoće li to utjecati na tiskare, još jedne igrače u lancu od autora do čitatelja. Tiskari s kojima smo stupili u kontakt suzdržali su se od izjava tvrdeći da promatraju razvoj tržišta, ali da ne vjeruju da će to na ikakav način utjecati na njihove prihode. Upućeni pak tvrde da domaće tiskare imaju tu sreću u nesreći što svoje prihode ionako ne temelje na tiskanju knjiga te da se obujam neće znatno smanjiti (e-izdavaštvo ne znači smrt tiskanog izdanja). U svakom slučaju, Hrvati još neko vrijeme neće navaliti na e-čitanje, a kako su pokazala strana iskustva, izdavačka industrija neće doživjeti sudbinu glazbene koju je digitalizacija dotukla. Doda li se tomu činjenica da su Hrvati tradicionalisti te da bi e-knjige mogle biti poticaj za kupnju tiskanih izdanja (emotivni razlozi), digitalni plasman je nužan, a strah od propasti klasičnih izdavača je neopravdan. Osim, naravno, ako se T-HT ne predomišli.