Domaći proizvođači za lošu situaciju okrivljuju uvoz. Uvoz čarapa u posljednje dvije godine raste, pa je tako 2008. uvezeno pamučnih, sintetičnih te hula-hup čarapa u vrijednosti od 174,4 milijuna kuna, a lani za 244,6 milijuna kuna. Domaći lider Tvornica čarapa Jadran ima prihod od 50 milijuna kuna.
Čarape su jedan od osnovnih, neizostavnih i vrlo potrošnih odjevnih predmeta, a neko su vrijeme nakon Domovinskog rata bile i jedna od najperspektivnijih proizvodnih grana. Posljednjih nekoliko godina, čini se, postale su izvor očaja, uglavnom za manje proizvođače koji gube bitku s brojnim poslovnim zaprekama. Premda svi relativno često obnavljamo zalihe čarapa, za to tržište nije čak rađena ni tržišna analiza. Malo točno zna kolika je njegova veličina, no sigurno je kako na njemu ima sve manje igrača te da kupci posežu za što jeftinijim rješenjima. A da vremena za čarapare nisu laka, pokazuje i vrlo slab odziv tržišnih aktera koji su se mahom ispričavali uz napomenu ‘Pitajte nas poslije’, ‘Nisu sad vremena…’, ‘Službeno radije ne bismo govorili’ i slično.
Nametni velikih trgovačkih centara, za koje će u četiri oka većina njih reći da su legalan reket najlijepljivijih iznosa, brojna davanja državi, neplaćanje, porast cijena isključivo uvoznih sirovina od gotovo 200 posto u posljednjih 18 mjeseci i konkurencija s niskim cijenama samo su dio razloga zašto bi nekoć veliki srednji igrači, poput Tvornice čarapa Miro iz Samobora ili Balla iz Paloveca, ali i nekoć ugledne velike tvrtke MTČ iz Čakovca, radije bili zaobiđeni u ovoj priči. Sudionici ovog tržišta procjenjuju da je njegova težina oko 100 milijuna kuna, a pad u prihodima većine njih iznosi u posljednjih nekoliko godina od 10 do čak 25 posto. Ipak, podaci Državnog zavoda za statistiku pričaju drugu priču. Uvoz čarapa u posljednje dvije godine u porastu, pa je tako 2008. uvezeno pamučnih, sintetičnih te hula-hup čarapa u vrijednosti od 174,4 milijuna kuna, a lani za 244,6 milijuna kuna.
Vodeći je igrač na tržištu Ytres, koji je osnovala talijanska tvrtka Calzedonija, no iako su u kriznoj 2009. bilježili 265 milijuna kuna, tvrde kako su mahom izvozno orijentirani te da nemaju razloga sudjelovati u temi o tom tržištu. To pomalo začuđuje jer imaju specijalizirane trgovine u nekim trgovačkim centrima, poput King Crossa. Nesumnjivo najjači domaći proizvođač čarapa jest Tvornica čarapa Jadran iz Zagreba, koja s ponosom ističe svojih 50 milijuna lanjskih prihoda. Štoviše, direktor Živko Žužul tvrdi da u posljednjih godinu dana imaju 10-postotni porast maloprodaje i veleprodaje.
- Prilagodba modnim zahtjevima, patenti poput nepodrživih čarapa od likre, čarape s mikrokapulama i dodacima poput Aloe vere samo su neki od razloga našeg opstanka i razvoja. Osim toga radimo i robne marke za vodećega njemačkog proizvođača – kaže Žužul te dodaje da kao lider pokrivaju 40 posto domaćeg tržišta. Žužul priznaje da u situaciji kada se na naplatu isporučene robe čeka i do 180 dana te kada su sirovine (bilo da je riječ o poliamidu ili pamuku) postale deficitarne, manjim igračima (onima ispod milijuna kuna prihoda) sudbina je doista neizvjesna.
Žužul dodaje da je veći dio sirovina za ovogodišnju proizvodnju već nabavio, pa je tako barem zaobišao 40-postotno poskupljenje sirovina, samo u prva tri mjeseca ove godine. Prednost je Jadrana, čiji program čini oko 80 posto proizvodnje poliamidnih čarapa, a 20 posto pamučnih, i izvoz ne samo pod tuđim već i svojim imenom, i to u zemlje regije. Osim toga, s 34 svoja maloprodajna objekta u Hrvatskoj nisu u situaciji da se moraju gurati u svaki trgovački lanac. Žužul ističe da je glavni problem tržišta nepostojanje kontrole kvalitete onoga što ulazi u naše dućane i da je njihova poslovna orijentacija kvaliteta, koja je jasno malo skuplja.
