Smatra se da će ‘status quo’ trajati dok ne završi testno razdoblje, o kojem će ovisiti i cijena akvizicije. Konačna cijena koju će HT platiti za Combis ovisi o ostvarenju ‘poslovnih ciljeva za 2010. i 2011.’ i varira od 185 do 228 milijuna kuna.
Combis je pak HT-ovom prodajnom mrežom dobio ulaz do klijenata među kojima do sada nije bio zastupljen. Dakle, integracija je na površinskoj razini donijela neke pozitivne učinke. Sinergijski učinci nisu se ostvarili u HT-ovu agresivnu ulasku u segment malih i srednjih poduzeća s pomoću standardnih IT rješenja koja bi isporučivao u nekom obliku računalstva u oblaku (cloud computing). Ondje još ima mnogo posla i prostora, ali pravo je pitanje, kažu poznavatelji prilika, može li se takav posao ostvariti s Combisom koji je kao velika tvrtka primarno usredotočen na korporativni sektor.
Prvi su korak u tom smjeru usluge u oblaku koje je HT najavio na Windaysu – Virtual Desktop i Software as a Service – namijenjene svim segmentima poslovnih korisnika, čime HT posebno napada segment malih i srednjih poduzetnika.
Logična je posljedica akvizicije za Combis bio gubitak drugih klijenata iz telekom-sektora koji je u prihodima činio 20-ak posto i bio drugi najjači sektor nakon financija. U tom je smislu HT trebao nadoknaditi izgubljene prihode većim narudžbama, što je djelomično ostvareno. Zasad se nije postigao agresivan Combisov izlazak na druga tržišta na kojima je Deutsche Telekom.
Kakve je točno rezultate poslovanja Combis ostvario u 2010., nije poznato jer je HT u svom financijskom izvješću za prošlu godinu objavio da je ‘doprinos Combisovih prihoda od svibnja 232 milijuna kuna’. Usporedbi radi, Combisov je prihod u 2009. bio 325 milijuna kuna. U HT-ovu odgovoru stoji da su se Combisu prihodi umjereno povećali u prošloj godini, a da je rastao po najviše zahvaljujući uslugama eksternalizacije i održavanja te na području virtualizacije. Inače, konačna cijena koju će HT platiti za Combis ovisi o ostvarenju ‘poslovnih ciljeva za 2010. i 2011.’ i varira od 185 do 228 milijuna kuna.
