JEFF BEZOS

Amazon.com, najveća online trgovina na svijetu, prošli je tjedan objavio da nudi novu uslugu u oblaku pokretanjem dvaju servisa – Cloud Drivea i Cloud Playera. Nagađanja o tom iznenađujuće brzom iskoraku Jeffa Bezosa, Amazonova šefa, podsjećaju na pad prodaje CD-ova u posljednje vrijeme. Uzrok je toga pada nepostojanje odgovarajuće online glazbene usluge i uređaja ekvivalentna tvrtkinu Kindleu, koji služi za čitanje digitalnih knjiga.

Najveća online trgovina na svijetu Amazon.com prošli se tjedan ponovo odlučila na pomalo pionirski iskorak objavom pokretanja nove glazbene ‘cloud’-usluge (engl. oblak, pojam koji u IT industriji označava udaljene servere za pohranu korisničkih podataka), i to dok konkurencija još razrađuje sličnu. Kompanija koja je osnivač Jeff Bezos priskrila 30. mjesto na zadnjoj ljestvici svjetskih milijardera časopisa Forbes i 14. u SAD-u odlučila je još jedanput povećati raspon svojih usluga pokretanjem dvaju servisa – Cloud Drivea i Cloud Playera.

Prva će usluga korisnicima dati pet gigabajta slobodnog prostora, a druga će im omogućiti puštanje glazbe koju su pohranili u oblak s pomoću bilo kojeg računala, mobitela ili ‘tableta’. U početku će nova usluga biti namijenjena SAD-u i isključivo Androidovim platformama (Googlev operativni sustav), zato su neki ostali iznenađeni zaobilaženjem Appleovih pulena – iPhonea, iToucha i iPada. Nije jasno je li Apple zabranio uporabu aplikacije na svojim uređajima ili ih je Amazon sam odlučio ignorirati.

Budući da Apple namjerava pokrenuti vlastitu poboljšanu ‘cloud’-uslugu za svoj servis MobileMe i da su on i Amazon izravni konkurenti na području digitalnih medija, ta odluka nije sasvim nerazumljiva.

Kad je riječ o Googleu, i on je počeo realizirati glazbenu uslugu u oblaku za različite uređaje, predstavio ju je prošlog svibnja, ali zasad je nije pokrenuo zbog problema u pregovorima s izdavačkim kućama. Sličnu uslugu trenutačno nudi Sony čiji Music Unlimited omogućava pristup glazbi na udaljenoj lokaciji uz pretplatu.

Za razliku od Googlea, koji muku muči industrijom glazbe, u Amazonu vjeruju kako, barem zasad, ne trebaju licencije za pohranjivanje korisničke glazbe u svoj oblak iako je servis MP3tunes.com bio tužen za pružanje slične usluge. Ipak, navodno su najavili proširenje svojih licencija u sljedećim mjesecima. Šuška se da su izdavačke kuće podijeljene zbog te inicijative. U Sonyju su, primjerice, izrazili prilično neprijateljsko stajalište poručivši da razmatraju svoje pravne opcije. Štoviše, Martin Bandier, predsjednik Sony/ATV Music Publishinga, združenog pothvata Sonyja i pokojnog Michaela Jacksona, okarakterizirao je Amazonov potez kao ‘obično grabljenje zemlje’ i izraz nepoštovanja.

Situacija s licencijama općenito je prilično nejasna. Amazon je u zadnji čas najavio pokretanje svoje usluge izdavačkim kućama i prema nekim tumačenjima možda čak ne treba dodatne licencije za takvu – ‘pasivnu’ – vrstu usluge. Takva razmišljanja kao argument navode odluku Vrhovnog suda iz 2009. kojom je kompaniji Cablevision Systemsu dopušteno spremanje korisničkih kopija TV serija i filmova na središnji server. Sporno je što ta presuda omogućuje samo jednoj osobi korištenje tim datotekama, a Amazon je najavio istodobnu uporabu glazbe za pet osoba.

Nema sumnje da će se priča s licencijama sljedećih mjeseci zakuhati, no očito je da Amazon, u želji da preteče konkurenciju, nije dovoljno razradio taktiku za to. Međutim, nadu mu uvijek može dati to što presude u slučaju EMI-jeve tužbe protiv MP3tunesa još nema, pa se ne zna koliko je to pravno riskantan potez. Presuda u korist tužitelja vjerojatno bi zakomplicirala stvari za Amazon, odnosno svakoga tko bi htio pokrenuti takvu uslugu bez dogovora s izdavačkim kućama. U jednom od rijetkih slučajeva u kojima je ponuđena slična usluga uz pristanak izdavačkih kuća, u onome s La La Medijom, ta je tvrtka 2009. prodana Appleu, koji ju je ubrzo ugasio.

Sljedeći problem za Amazon mogla bi biti i količina prostora koji će morati rezervirati za korisnike, što bi se moglo riješiti, ali uz pomoć istih izdavačkih kuća. Umjesto da za svaku pjesmu napravi novu kopiju, Amazon bi mogao usporediti korisničke pjesme sa središnjom bazom podataka i jednostavno omogućiti svakom korisniku koji je želio ‘dignuti’ pjesmu koja je već u oblaku pristup toj pjesmi. Tako bi se uštedjelo mnogo skladišnog prostora, ali i cijela usluga bila bi brža i pristupačnija korisnicima. Ipak, Amazonov oblak zasad pretpostavlja izradu zasebnih kopija, koliko ih god bilo.

Prvotna ponuda automatski će svakom tko kupi MP3-album na Amazonu korisnički račun povećati s besplatnih pet na 20 gigabajta praznog prostora u jednoj godini, a u drugim slučajevima tolika zaliha prostora plaćat će se 20 dolara na godinu. Kako bi stvar profikoncijirala, korisnik će morati ‘skinuti’ Amazonovu aplikaciju MP3 Uploader koja će pretražiti njegov tvrdi disk i ponuditi ‘dizanje’ glazbe na tvrtkin udaljeni oblak. Njih će zatim pristupati uslugom Cloud Player s pomoću koje će moći slušati tu glazbu, a Cloud Drive bit će odvojena internetska stranica s podacima o svim datotekama u oblaku poput dokumenata, slika i videa, koje se u njega također može pohraniti.

Iako je prema prvim recenzijama nova usluga pomalo sirova i manjkava, što se za početnu fazu može očekivati, na kraju bi mogla dodatno proširiti opseg poslovanja za jedan od simbola internetske revolucije, posebice jer je pretekao dvojicu velikih rivala na tom području.

Tim potezom Amazon je otvorio novo bojište u ratu na području digitalnih medija i, prema mnogima, pokrenuo novu mini-IT revoluciju. Prema Bezosu, tvrtka tako pomaže korisnicima očistiti nered u njihovim digitalnim glazbenim kolekcijama. Naglašavanja o tom iznenadjujuće brzom Amazonovu iskoraku podsjećaju na pad prodaje CD-ova u posljednje vrijeme zbog nepostojanja odgovarajuće online glazbene usluge i uređaja ekvivalentna njegovu Kindleu, namijenjenu čitanju digitalnih knjiga, zbog čega je procijenjenih 12 posto udjela na američkom tržištu digitalne glazbe uspoređeno sa 69 posto, koliko drži Appleov iTunes, još manje.

Iako je riječ o djelatnosti naoko lišenoj kontroverziji, i Amazon ih je zabilježio nekoliko, od toga dvije najzanimljivije u posljednje vrijeme. U studenome prošle godine pravi je uragan pokrenulo uvrštenje knjige Phillipa Greavesa ‘Pedofilski vodič za ljubav i užitak’ u Amazonovu ponudu. Kompanija je u prvi tren branila svoju odluku objašnjenjem da ne želi nikakvu cenzuru, zatim ju je uklonila pa vratila, pa opet uklonila. Istu brigu za slobodu izražavanja Amazon nije pokazao u skandalu s curenjem dokumenata na stranici WikiLeaks, ali zato jest isti nedostatak jasnog stajališta i ‘kičme’ da se provede. Popustivši nasrtajima američkih vlasti, prestao je iznajmljivati internetski prostor stranici WikiLeaks uz prilično prozirno objašnjenje da to nije učinio zbog pritisaka vlasti, nego zato što je WikiLeaks objavljivao podatke koji u pravnom smislu nisu njegovi i koji bi mogli štetiti drugim ljudima.

Ako uspije, novi će servis savršeno još malo povećati Bezosovih 18,1 milijardu dolara, na koliko ga je nedavno procijenio Forbes. Od prošle je godine Amazonov osnivač i šef svoje bogatstvo uvećao za impresivnih 5,8 milijardi dolara nakon što je dionica njegova internetskog carstva skočila gotovo 50 posto. Divan je to razvoj događaja, pogotovo uzme li se u obzir početak koji uopće nije obećavao. Bezos, nekoć bijeli ovratnik s Wall Streeta, prije svog 30. rođendana napustio je biznis s rizičnim fondovima i 1994. osnovao Amazon, online knjižaru, doslovno prodajući knjige iz garaže.

Iako je u tim zlatnim vremenima internetske revolucije posao išao dobro, zbog čega kompanija samo tri godine poslije postaje javna, pucanje dot.com-mješurica gotovo je uništilo bajku u stvaranju, a Bezos nije ostvario neto profit sve do 2001. U četvrtom kvartalu te slavne godine Amazon je prvi put od svog osnutka ostvario profit, što je bila posljedica drastičnog rezanja troškova s jedne strane i rekordne prodaje s druge. Neto prihod bio je danas sitnih pet milijuna dolara, uz prodaju od 1,1 milijardu, no Bezosu je to vjerojatno najslađih pet milijuna u životu. Za taj uspjeh, u današnjim okvirima malen, trebao je zapanjujući rast od čak 81 posto međunarodne prodaje. Bezos je tada rekao kako ima kompanije koje naporno rade da bi dignule cijene i onih koje rade da bi ih snizile. Oni su se, objasnio je, odlučili za potonji model. Uspjeh je bio to veći što su u usporedivu lanjskom razdoblju zabilježili neto gubitak od 545 milijuna.

Nedavno turbulentno razdoblje, mnogim kompanijama nenaklonjeno, Amazon je prošao neokrznut. Primjerice, rezultati u posljednjem kvartalu 2009. bili su fenomenalni. Zarada mu je narasla 71 posto, odnosno 385 milijuna dolara, ponajviše zbog rekordne blagdanske potrošnje na kraju te godine, no kompanija je u cijeloj teškoj 2009. privlačila kupce i ostvarivala 40-postotni godišnji rast dobiti. Pokazatelji su bili pozitivni i u prošloj godini. Amazon je ostvario prihode od 34,2 milijarde dolara uz neto profit od 1,1 milijardu. Budući da Bezos nije jedini s milijardama koji je počeo u garaži, nameće se zaključak da je posjedovanje garaže presudan činitelj na putu do poslovnog uspjeha. Pokretanje usluge u oblaku rizik je, no uzimajući u obzir rast maksimalne pristupačnosti kao jednog od glavnih pokretača novih tehnologija i korisničku zaštitu, može se očekivati još jedan Amazonov uspjeh.