Home / Tvrtke i tržišta / Nježni ubojice prašine

Nježni ubojice prašine

Od sredstava za čišćenje očekuje se velika djelotvornost, što ovisi o njihovu sastavu. Doda li se tomu da ne smiju biti štetna, velik je izazov razvijati nove proizvode.

Ekološki proizvodi skuplji su od 30 do 40 posto od konvencionalnih, što je logično uzme li se u obzir da su količine sirovina proizvedenih u kemijskoj industriji gotovo neograničene. U ekološkim proizvodima riječ je o organskim sastojcima čiji uzgoj nije ograničen, no vrlo često ovisi o vanjskim čimbenicima (vremenskim uvjetima ili prirodnim katastrofama kao nedavno u Japanu). U Biovegi objašnjavaju da proces poskupljuje i biorazgradiva ambalaža, prijevoz te posebni uvjeti skladištenja jer se u skladištima u kojima se čuvaju ekološka sredstva ne mogu držati konvencionalna.

Nije teško zamisliti scenu u kojoj vojska čestica prašine skrivena u kutku nečijeg doma u strahu čeka svog neprijatelja. Hrabro im se približava sredstvo za čišćenje, sigurno u svoju pobjedu, no njegova kombinacija štetnih ili u najmanju ruku nepoznatih kemikalija te potencijalnih alergenata upozorava na malo drukčiji rasplet: vojska prašine pogiba, no ostavlja svoj trag trajan alergijski konjunktivitis vlasniku doma. Bilo da je u toj sceni glavnu ulogu dobio prašak bilo deterdžent za pranje posuđa, poenta priče jest da sredstva za pranje i čišćenje moraju osigurati čiste domove, poboljšati osobnu higijenu, a tako i zdravlje te općenito kvalitetu života. No da bi potpuno mogli obaviti tu funkciju, moraju biti sigurni, ne smiju loše utjecati ni na ljudsko zdravlje ni na okoliš.

Malo truda i vremena

U usporedbi s prošlošću, odnosno vremenom u kojem je u Saponiji, jednom od vodećih proizvođača sredstava za čišćenje, proizvedeno prvo praškasto sredstvo za čišćenje Vim, u to vrijeme revolucionarni proizvod, struktura površina za čišćenje u domaćinstvu toliko se promijenila da danas ta vrsta proizvoda više nema značenja koje je prvobitno imala. Zamijenio ga je Arf cream, za mnoge nezamjenjivo sredstvo za čišćenje. Međutim, članica Uprave Saponije Dajana Mrčela naglašava da se ne mijenjaju samo površine koje se čiste nego i na vike čišćenja.

Potrošači od proizvoda traže djelotvornost prema načelu ‘poprskaj i obriši’ jer im je važnije da dragocjeno slobodno vrijeme provedu s obitelji i u prirodi nego u mukotrpnom čišćenju. U nedostatku vremena od sredstava za čišćenje očekuje se velika djelotvornost, što izravno ovisi o sastavu proizvoda. Dodamo li tomu zahtjev da sredstvo ne djeluje štetno, odnosno da nije agresivno, velik je izazov razvijati novi proizvod – objašnjava Mrčela i dodaje da sustavno rade na razvoju novih formula proizvoda na bazi biorazgradivih i dermatološki testiranih sirovina koje osiguravaju savršenu čistoću, a bez štetnog djelovanja na zdravlje.

Za čišćenje u kućanstvu Saponija je razvila paletu proizvoda Arf koja potpuno ispunjava zahtjeve funkcionalnosti i sigurnosti.

  • Svaki dan donosi nova saznanja i ograničenja u uporabi pojedinih kemikalija. Mnoge sirovine koje su se nekoć upotrebljavale u proizvodima za čišćenje danas više nisu dopuštene ili je njihova uporaba ograničena. Poznati su irritacijski potencijali sirovina i kemikalije koje mogu biti potencijalni alergeni – naglašava Mrčela i kaže da je najveća odgovornost na proizvođačima, koji moraju proizvesti funkcionalan proizvod koristeći se sirovinama sa što manjim irritacijskim i alergijskim djelovanjem i što manjim utjecajem na okoliš te ga označiti potrebnim oznakama opasnosti i upozorenjima.

Svi bi potrošači, i to ne samo oni skloni alergijama, trebali pozorno pročitati upute na proizvodu, držati se uputa o doziranju proizvoda i koristiti se zaštitnim rukavicama gdje god to treba.

Bez boja i konzervansa

Potrebu za ‘nježnim ubojicama’ prepoznao je i Henkel koji je velik dio svog asortimenta namijenio osobama s osjetljivom kožom, sklonoj alergijskoj reakciji. Sadrže ih proizvodi koji nose oznaku ‘sensitive’ poput, primjerice, praška Persil Sensitive Aloe Vera Pearls i gela Persil Sensitive Aloe Vera Pearls.

  • Proizvodi s oznakom ‘sensitive’ sadrže sastojke blage za kožu, bez boja i konzervansa. Upotreba enzima u takvim proizvodima ograničena je i parfemi sadrže supstancije koje ne izazivaju alergije – objašnjava Ana Kljač, voditeljica korporativnih komunikacija u Henkelu za jadransku regiju, i dodaje da je trend upotreba supstancija sigurnijih i za čovjeka i za okoliš. Tako Henkel, primjerice, u Hrvatskoj nema fosfatnih deterdženata za pranje rublja. Kljač kaže da je u svijetu kao jedan od vodećih trendova nametnuta upotreba manje količine proizvoda. Zbog visoke koncentriranosti proizvoda rublje više ne treba prati na visokim temperaturama, što također štiti okoliš.

Svjetski je trend sve više održiv razvoj i ekološki proizvodi ili oni koji sadrže ekološke sastojke, kažu i u Biovegi.

  • U nekim hrvatskim drogerijama mogu se pronaći ekološki brendovi sredstava za čišćenje, zato vjerujemo da će taj trend kao rezultat razmišljanja ljudi o onome čime se koriste i kakvim se proizvodima okružuju iz godine u godinu biti dominantan – govore u Biovegi koja na hrvatskom tržištu nudi sredstva za čišćenje dvaju renomiranih svjetskih brendova, danskog Urtekrama i belgijskog Ecovera, svjetskog lidera u čak 22 zemlje u ekološkim sredstvima za čišćenje. Još je daleko 1980. lansirao prvi deterdžent bez fosfata.

Ekološki brendovi

U ponudi je samo nekoliko Urtekramovih proizvoda, univerzalno sredstvo za pranje posuđa i sredstvo za pranje sanitarija, a Ecover nudi paletu ekoloških proizvoda za čišćenje poput, primjerice, tekućeg deterdženta, praška za pranje rublja, sredstava za pranje podova ili posuđa. Koristi se formulama utemeljenima na biljnim i mineralnim sastojcima kao alternativom naftnim derivatima u konvencionalnim sredstvima i ne rabi fosfate ni optičke izbježljive.

  • Biljni sastojci ne oštećuju kožu, a tragovi sredstava za čišćenje koji u kući uvijek ostaju nakon čišćenja nisu štetni za nježnu dječju kožu ni za udisanje – ističu u Biovegi i dodaju da je jedan od pokazatelja cijene takvih proizvoda ponuda i potražnja.

Naravno da su konvencionalni proizvodi jeftiniji jer masovno se proizvode, i to u nevjerojatnim količinama, i potražnja za ekološkim proizvodima još je manja. Međutim, takvi proizvodi sve se više traže, što znači da pratimo svijet u kojem za razliku od Hrvatske postoji tradicija upotrebe ekoloških proizvoda. Na kraju krajeva, zdravlje ne bi trebalo imati cijenu.

NIKAKO IM STATI NA KRAJ

Bacila ima i ondje gdje im se najmanje nadamo: u usisavaču, kutiji za sapun… I ne mogu se uništiti. Međutim, redovitim održavanjem kućne higijene zaraza se može spriječiti.

Kako preživjeti uz mnogo bakterija koje nam otimaju životni prostor u domu i ugrožavaju zdravlje? Jesu li baš onoliko opasne kao što nam prikazuju reklame snimljene u stilu horor-filmova: bacili nam se koprcaju po koži, kuhinjskom stolu, podu, krevetu, kadi… No ne treba biti inženjer kemije da bismo potamnili svu tu oku nevidljivu gamad, treba samo znati koja mjesta u kući opasni bacili obožavaju i gdje se nalaze u velikim količinama pa ih očistiti. Sretna je okolnost što najviše tih bakterija nije štetno, ali ima i onih koje mogu izazvati ozbiljne tegobe i infekcije.

Bacili vole kuhinju i kupaonicu

Pritom nije nužno koristiti se kemijski najboljim sredstvima za čišćenje jer su neka toliko agresivna da njihova dugotrajna uporaba može narušiti zdravlje ukućana i izazvati alergijske reakcije. U kuhinji se najviše bakterija skuplja na spužvama i krpama za pranje i brisanje posuđa. Na njima ih ima više nego na zahodskoj školjci.

Takva mjesta idealna su za razmnožavanje salmonele, bakterije koja izaziva ozbiljne probavne tegobe. Krpe i spužve zato treba prati na visokoj temperaturi i mijenjati ih svaki tjedan, a nužno je držati čistima i radne plohe i daske za pripremu namirnica. Bezbroj je bakterija i na slavinama u kuhinji, pa rukohvate treba često čistiti jer se bakterije s njih prenose na hranu i posude. I hladnjak je savršeno mjesto za razmnožavanje bakterija i treba ga čistiti najmanje jedanput na mjesec.

Ukrotite Escherichiju coli

Raj za bakterije jest i kanta za otpatke, u njoj je 500-injak tisuća bakterija, mnogo više nego u zahodskoj školjci i treba je prati jedanput na tjedan agresivnim sredstvima za čišćenje. A koliko je tek bakterija na kuhinjskom podu? Stručnjaci za higijenu na njemu su pronašli čak 100.000 bacila na četvornom centimetru. Treba ga čistiti svakodnevno, a jedanput na tjedan i temeljito oprati.

Najopasnija u mnoštvu naših nevidljivih susjeda jest Escherichia coli, bakterija koja izaziva ozbiljne zdravstvene tegobe. Voli vlažna mjesta poput kupaonice, a najviše je ima u umivaoniku i na zahodskoj dasci i u školjci. Može se ukrotiti temeljitim čišćenjem kupaonice najmanje dvaput na tjedan. Mnogo bakterija nalazi se i u kutiji za sapun, pa je najbolje koristiti se tekućim sapunom za pranje ruku.

I otirač ispred ulaznih vrata za brisanje cipela prepun je bakterija. Zbog toga nemojte dok otključavate vrata na nj odlagati vrećice s namirnicama. Čistite ga nekoliko puta na mjesec i dezinficirajte.

I usisavač je, točnije njegova vrećica, koliko god to nevjerojatno zvučalo, idealno mjesto za razvoj bakterija koje se tijekom usisavanja raspršuju po kući. Usisavač treba dezinficirati, a vrećice često mijenjati.

U pohodu na bakterije preostaje samo napraviti strategijski plan čišćenja i vlastiti dom isključiti kao mogući izvor zaraze.