Korijen toliko željenoga većinskog vlasništva Mola nad Inom, tvrde upućeni, navodno se skriva u Podravci i aferi Spice, što iz Mola žestoko demantiraju.
Već smo nekoliko puta naglasili da u Hrvatskoj imamo dugoročne planove jer prepoznajemo velik poslovni potencijal i u Ini i u zemlji. Naši su ciljevi jednaki – povećati Molov udio u Ini – izjavio je za Lider glasnogovornik Mola Domokos Szollár. Sudeći prema toj izjavi mađarsku naftnu kompaniju, kojoj se ovih dana narušava ugled negativnim novinskim naslovima, očito ništa neće poljutati u njezinu naumu.
Korijen toliko željenoga većinskog vlasništva, prema uvjerenu dobrih poznavatelja situacije, navodno se skriva u Podravci i aferi Spice za koju je pripremno ročište sazvano početkom svibnja. Seciranjem niza nedavnih događaja koji jasno upozoravaju na to da se nešto događa, počevši od javne Molove ponude za kupnju Ininih dionica koja je neslavnio završila sa samo 0,1 posto dionica, uhićenja Inina izvršnog direktora Bojana Milkovića pa sve do danas kada traje istraga jer je trgovanje blokirano zbog sumnji da slovački tajkun kupujući dionice pere prljavi novac, a Mol obmanjuje investicijsku javnost, nekoliko stručnjaka usuglasilo se u vezi s istom teorijom.
Sumnjaju da mađarski naftni div radi na žurnom ozakonjenju upravljačkih prava, koristeći se raznim sredstvima, kako bi prikrio da su mu dana u zamjenu za financijsku potporu Podravci. Mol je, naime, potpisivanjem ugovora iz 2009. kojim su mu predana upravljačka prava trebao platiti premiju. Ona nikada nije plaćena, ističe Liderov sugovornik. Smatra kako se Mađari boje jer dokaže li im se da su stekli upravljačka prava na nelegitiman način, Državno odvjetništvo moglo bi tražiti poništenje ugovora.
No bilo kakvu povezanost u tom kontekstu Mol je uvijek oštro demantirao, a to čini i sada. Čak štoviše, kažu da su prije samog ‘ulaska’ u situaciju s Podravkom već praktično dogovorili s hrvatskom Vladom preuzimanje upravljačkih prava u Ini te napominju da se od potpisivanja tog ugovora količina sredstava namijenjenih investiranju povećala za 50 posto i približila svoti od gotovo 12 milijardi kuna.