Swot analiza

Nesreća u Fukushima donijet će nove poslove procjene sigurnosnih sustava. Tomislav Bajs, direktor tvrtke koja, među ostalim, analizira sigurnost nuklearnih objekata, kaže da se nakon katastrofe u Japanu najavljuje mnogo novih procjena sigurnosnih sustava u elektranama i dodatna ispitivanja prema međunarodnim mjerilima, u čemu vidi priliku za svoju tvrtku.

Otkako su se u Japanu nakon katastrofalnog potresa i još razornijeg tsunamija stvari u teško oštećenoj nuklearnoj elektrani u Fukushima otele kontroli, zacijelo je zabilježen velik porast posjeta web-stranici SPUNN Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS). Sustav pravodobnog upozoravanja na nuklearnu nesreću (SPUNN) kao online prikaz brzine ambijentalne gama-doze radioaktivnog zračenja važan je segment nacionalnog sustava pripravnosti i alarmiranja u slučaju nuklearne nesreće i povišenja razine radioaktivnosti u okolišu. Sastoji se od 25 automatiziranih i umreženih mjernih postaja razmještenih na odabrane lokacije diljem Hrvatske koje svakih jedan sat u središnju jedinicu šalju podatke koji se zatim ondje analiziraju. Ti su podaci široj javnosti dostupni istog trena na web-stranici. Istri podaci iz SPUNN-a šalju se i u sustav Europske komisije za razmjenu radioloških podataka, a s obzirom na lokacije dviju nam najbližih nuklearnih elektrana, one u Krškom i Pakstu, posebnim se protokolom razmjenjuju sa Slovenijom i Mađarskom.

U uspostavi SPUNN-a stručnog pomoć Državnog zavoda pružila je i zagrebačka tvrtka Enconet na čelu s Tomislavom Bajsom, stručnjakom za nuklearnu sigurnost. Enconet je 1991. osnovala skupina tadašnjih docenata sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Poticaj im je bio uspješno proveden projekt s UN-ovom agencijom koji se bavio racionalnim iskorištavanjem energije. U tom regionalnom projektu sudjelovali su razni fakulteti i institucije iz zemalja bivše Jugoslavije, Mađarske, Češke, Slovačke i Rumunjske. S obzirom na to da stručan pristup energetskoj učinkovitosti može biti i komercijalno isplativ, rodila se ideja o stvaranju mreže kompanija koje će se baviti razvojem sustava racionalnog iskorištavanja energije. Odatle i naziv Enconet, što je skraćenica od Energy Conservation Network.

Ratna zbivanja i tranziciju u regiji pratio je kolaps industrije, pa u takvim uvjetima nije bilo mnogo tržišnog ni društvenog sluha za energetsku učinkovitost, što je prouzročilo gašenje Enconetovih blizanaca. Jedino smo mi u Zagrebu opstali – kaže Bajs. Budući da je na FER-u bila i jaka skupina stručnjaka za nuklearnu energetiku, uspostavljena je veza s Nuklearnom elektranom Krško kojoj su zatrebale inženjerske usluge specijaliziranih profila. Ubrzo je i u druge industrijske grane trebalo uvesti neke elemente poslovanja koji se primjenjuju u sustavima nuklearne energetike. To se odnosi na osiguranje kvalitete i analizu rizika.

Kad se projektira nuklearnja elektrana, simulira se rad postrojenja u svim uvjetima, posebice u onima u kojima kvar može prouzročiti nesreću s posljedicama za ljudsko zdravlje. Pri tome se procjenjuje vjerojatnost havarije i njezinih posljedica, što se naziva rizikom. Svoja saznanja i na njima utemeljene metode primijenili smo na razne analize i pilot-projekte, primjerice na analizu rizika dijela industrijske zone Žitnjak u Zagrebu te Innih rafinerijskih i procesnih postrojenja. Za Inine potrebe izradili smo i softver Encora koji služi za procjenu opasnosti u postrojenjima – kaže Bajs.

Pokaže li se da je rizik neprihvatljivo visok, vlasnici i operateri postrojenja moraju provesti mjere, što često podrazumijeva ulaganja radi smanjenja rizika na prihvatljivu razinu. Među drugim Enconetovim konzultantskim uslugama Bajs spominje suradnju s tijelima državne uprave u planiranju i realizaciji sustava i organizaciji mjera za ubrzavanje i spašavanje u slučaju radioloških i nuklearnih nesreća te izradu tehničkih podloga za nabavu specijalne opreme iz fondova EU. Enconet je bio uključen i u povezivanje sustava nadzornih monitora na graničnim prijelazima radi otkrivanja radioaktivnih tvari u prijevozu. Otkrije li se veća radioaktivnost, sustav koji je Bajs razvio prikuplja podatke o tome i šalje ih u središnji ured DZRN-a gdje stručnjak Zavoda očitava dobivene parametre i na osnovi njih može online vezom dati cariniku točne naputke o tome treba li zaustaviti vozilo i provesti dodatna mjerenja ili čak pozvati stručnjake na teren.

Iako je cijelo vrijeme posredno bio uključen u Enconetovo poslovanje, Bajs je 2007. s FER-a ušao u suvlasništvo te tvrtke koja danas zapošljava 27 stručnjaka i preuzeo direktorsku funkciju. Na osnovi plodne suradnje s NE Krško stekao je referenciju stručnjaka suradnika Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA-e. Jedan od prvih projekata na kojima je radio bila je priprema priručnika o tome kako provoditi determinističke sigurnosne analize u nuklearnim elektranama. Nakon toga je diljem svijeta sudjelovao u pripremi tečajeva i radionica za zaposlenike iz tijela državne uprave za nuklearnu sigurnost, ali i nuklearnih elektrana. Za IAEA-u je sudjelovao u izradi kurikuluma za osposobljavanje novoga kadra za sigurnosni nadzor rada elektrana. Član je Hrvatskoga nuklearnog društva, a bio je suorganizator krovne konferencije Europskoga nuklearnog društva na temu nuklearnje sigurnosti ‘Top Safe’ održane 2008. u Dubrovniku.

Ovih dana odlazi u Sjevernu Karolinu u SAD, u grad Wilmington. Ondje je suorganizator, predavač i ispitivač na stručnom tečaju ‘3D Suncop’ koji organizira u suradnji sa Sveučilištem u Pisi i Školom industrijskog inženjeringa na Katalonskom politehničkom sveučilištu u Barceloni. Partneri sudionici tečaja jesu i divovi Westinghouse, Areva i General Electric, a Bajs se kao jedan od 20 svjetskih predavača ondje pojavljuje i uime FER-a.

Kad je riječ o posljedicama nuklearnje nesreće u Fukushima, Bajs kaže da će se usporiti planiranje aktivnosti i započeta ekspanzija nuklearnih projekata, ali ne očekuje smanjenje opsega poslova kao nakon Černobilja ili Otoka triju milja u SAD-u. Zemlje koje su već čvrsto odlučile ući u nuklearn program ili ga nastaviti od toga neće odustajati, ali dio zemalja koje tek razmatraju nuklearnu opciju sigurno će odgoditi ili revidirati svoju odluku. Kina neće prestati graditi nuklearke, ni Južna Koreja, a i Japan će, vrlo vjerojatno, izgubljene kapacitete u Fukushima nadomjestiti novim nuklearkama. Nakon Fukushima poskupjet će investicije u nuklearke upravo zbog dodatnih ulaganja u sigurnost od vanjskih rizika prouzročenih elementarnim nepogodama. Za Enconet to znači da će odsad vjerojatno biti više posla jer se već najavljuje mnogo novih provjera sigurnosnih sustava na elektranama i dodatna ispitivanja prema međunarodnim mjerilima. U slučaju Krškog postoje analize otpornosti postrojenja na potres. Ta je elektrana jedna od onih koje su provele najviše sigurnosnih evaluacija upravo zbog inzistiranja Austrije još tijekom slovenskoga pristupnog procesa Europskoj uniji. Sad će i sve druge nuklearke u Europi morati proći taj postupak – kaže Bajs.