Hrvatska je jedna od informacijski najsigurnijih zemalja u okružju. Ipak, rezultati Deloitteova istraživanja pokazali su da u 59 posto domaćih tvrtki nema menadžera za zaštitu privatnosti i da ih čak 32 posto ne primjenjuje postupke i naputke o zaštiti privatnosti i informacijskoj sigurnosti.
Kada su znanstvenici iz Mocane u San Franciscu, tvrtke koja se bavi sigurnosnom tehnologijom, nedavno otkrili da mogu vrlo lako hakirati najprodavaniji televizor visoke rezolucije koji omogućuje pristup internetu, ostali su iznenađeni. Uspjeli su pronaći rupu u softveru koji prikazuje sadržaj internetskih stranica i postaviti lažnu stranicu Amazon.com na kojoj su tražili podatke o kreditnoj kartici za internetsku kupnju. Došli su do jednostavnog zaključka: proizvođači potrošačke elektronike žele sve svoje proizvode što brže povezati s internetom, a dizajnerski timovi tih tvrtki ne posvećuju dovoljno pozornosti sigurnosti uređaja. Mocanin test također je dokaz za ono na što stručnjaci za sigurnost odavno upozoravaju. Internetska televizija, pametni telefoni i drugi popularni uređaji koji omogućuju pristup internetu sve su lakše hakerske mete. Budući da su relativno novi, nemaju odgovarajući sustav zaštite kao sad već tradicionalni proizvodi poput stolnih računala. Je li tako i u Hrvatskoj? Zanimljivo je da smo među informacijski najsigurnijim zemljama u okružju. Međutim, mnogo stručnjaka smatra da situacija može biti mnogo bolja i da hvalospjevi koji dolaze sa strane nisu odraz stvarnog stanja.
Tomu u prilog idu i rezultati nedavnog istraživanja konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte o uravnoteženosti poslovanja IT odjela u Hrvatskoj. Ono je pokazalo da se u trećini hrvatskih tvrtki ne primjenjuju zadani postupci o informacijskoj sigurnosti i zaštiti privatnosti. Sigurnosni incidenti još se loše prate i ne razumiju dovoljno jer vodstvo uglavnom smatra da u njihovim tvrtkama nema takvih problema.
Rezultati istraživanja jasno su pokazali da u 59 posto tvrtki nema menadžera za zaštitu privatnosti i da ih čak 32 posto ne primjenjuje postupke i naputke o informacijskoj sigurnosti i zaštiti privatnosti. Hrvatske tvrtke ulažu od jedan do tri posto svojeg proračuna u informacijsku tehnologiju. Količina ulaganja uvelike ovisi o tvrtkinim ukupnim prihodima i njihovu rastu. Pozicija IT menadžera u dvije trećine slučajeva ravnopravna je onoj drugih menadžera, a u 50 posto slučajeva voditelj IT-a sudjeluje i na sastancima uprave. Tako se IT strategija povezuje s poslovnim. Većina ispitanika u Deloitteovu istraživanju IT smatra odjelom koji samo podupire poslovnu strategiju i procese. Četvrtina ispitanika u hrvatskim tvrtkama smatra da vodstvo nema zajedničku viziju o ulozi IT-a u poslovnim strategijama. Rezultati istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da dvije trećine tvrtki ne raspodjeljuje troškove po poslovnim jedinicama, nego ima ukupan godišnji IT proračun. U samo 20 posto tvrtki u Hrvatskoj menadžeri su shvatili da im informacijska tehnologija može vratiti ulaganje, pa i utjecati na tvrtkin profit. Ponajviše raduje što je iz godine u godinu takvih sve više jer veća uključenost IT-a u definiranje poslovne strategije i bolja usklađenost IT-a i poslovne strategije izravno utječu na učinkovitost poslovanja, pa tako, naravno, i na položaj na tržištu i prodajne rezultate. Međutim, samo trećina ispitanika smatra da je proces upravljanja IT uslugama dobro definiran i da se sustavno vodi.
