Home / Poslovna scena / Reagiranje

Reagiranje

Georg Platzer bit će prvi voditelj Ikeine robne kuće u Zagrebu. Taj je Austrijanac s više od 20 godina radnog iskustva u Ikee karijeru počeo 1989., kao član tima zaduženog za gradnju robne kuće u Grazu. Obnašao je više ključnih funkcija u sklopu Ikee austrijske organizacije. Među ostalim, bio je voditelj Ikeina Odjela hrane na razini države, voditelj robne kuće Nord u Beču te zamjenik voditelja bečke robne kuće Vösendorf. Na mjesto voditelja prve Ikeine robne kuće u Hrvatskoj imenovan je zbog dugogodišnjeg iskustva i poznavanja rada robne kuće te iskustva s hrvatskim kupcima u robnoj kući u Grazu.

Jedna od Platzerovih odgovornosti bit će upravljanje zapošljavanjem voditeljskog tima robne kuće u Zagrebu, za koji je raspisan natječaj na Ikeinoj internetskoj stranici koji traje do 28. travnja. Nakon toga pomagat će u izobrazbi i razvoju odabranih kolega. Sa sadašnjim i budućim kolegama bit će dio tima odgovornog za gradnju robne kuće u Zagrebu, njezino otvorenje i doček prvih kupaca.

Popis stanovništva ni u jednoj europskoj zemlji ne provodi se samo internetski. U zemljama u kojima se upotrebljava internet on je samo jedna od metoda popisivanja, dodatna metoda uz klasično popisivanje metodom intervjuja ili uz uporabu registara. U testovima koje su provele Italija, Portugal, Španjolska i Velika Britanija procijenjeno je da bi se tako moglo popisati najviše 20 posto stanovnika. Riječ je o zemljama s mnogo razvijenijom infrastrukturom od one u Hrvatskoj. Internetsko popisivanje traži i veliku raširenost interneta među stanovništvom, sigurne aplikacije da se ne bi narušila privatnost i tajnost podataka, zaporke za autentikaciju, sigurnosne protokole, mogućnost integracije i koordinacije s drugim izvorima.

Budući da u Hrvatskoj nema registara stanovništva i stanova, javlja se mnogo problema, npr. problem autentikacije, odnosno sigurnosti – je li osoba koja bi popunjavala internetski upitnik upravo ta osoba, ali i problem ujedinjavanja kućanstava i pridruživanja stanova itd. Smatramo da je novinarka, ako je htjela obaviti svoj posao profesionalno, trebala pričekati informaciju iz DZS-a, koja joj je dostavljena 14. travnja u 10 sati i 13 minuta, ili barem detaljno proučiti temu.

Naime, iako je i površnom čitatelju članka jasno da nema nikakva načina da se online popisivanjem ostvare bombastične uštede koje je novinarka ‘izračunala’ (otprilike prema načelu: koliki se postotak stanovnika popiše online, toliki je i postotak uštede), želimo pružiti još nekoliko dodatnih informacija. U Češkoj, koju novinarka navodi kao primjer, u svako kućanstvo najprije je poslano najavno pismo, popisivači su donijeli popisne obrasce u kućanstva, a osobe su podatke mogle unijeti internetom, predati popunjene obrasce popisivaču u dogovoreno vrijeme u njegovu drugom dolasku ili poslati poštom.

Prema tomu, popisivači su (barem jedanput) morali doći u kućanstvo, a moralo je biti pripremljeno i otisnuto dovoljno obrazaca. Procijenjeni trošak popisa po stanovniku u Češkoj gotovo je dvostruko veći od procijenjenog troška popisa po stanovniku u Hrvatskoj. Kad je riječ o Bugarskoj, drugom navedenom primjeru u članku, unatoč internetskom popisivanju popisivači su također obišli sve adrese. Popis u Bugarskoj trajao je 28 dana, kao i u Hrvatskoj, i bilo je angažirano otprilike 54.000 osoba, u odnosu na otprilike 17.000 u Hrvatskoj (Bugarska ima manje od osam milijuna stanovnika).

Budući da su troškovi sudionika najveći trošak popisa, iz prethodno navedenog jasni su troškovni aspekti popisa u toj zemlji. Sagledavajući tako cjelinu problema, upitno je znači li popisivanje internetom nužno smanjenje ukupnih troškova. Prema izvještaju španjolske statistike, procjena je troška razvoja aplikacije za popisivanje internetom 3,5 milijuna eura. Visina tog troška ne ovisi o veličini zemlje. DZS je detaljno analizirao i dodatnu opciju popisivanja internetom. Budući da je utvrdio kako bi to stvorilo dodatne troškove, nije se odlučio za popisivanje dodatno putem interneta, kao, uostalom, ni većina zemalja u svijetu. Sigurni smo da je DZS odabrao troškovno racionalno rješenje za provedbu Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj 2011.