Tema tjedna

Posao se može pokrenuti i s nekoliko desetaka tisuća kuna. U tom slučaju najčešće je riječ o uslugama, web-biznisu, konzaltingu… Prema Billu Gatesu, današnje je vrijeme fantastično za ulazak u biznis jer će se on u sljedećih deset godina promijeniti više nego u posljednjih 50.

Većina ljudi pri pomisli na vlastitu tvrtku pred očima vidi veliki ured, sve potrebne zaposlenike, izdašnu marketinšku kampanju, kompleksan poslovni plan… Uglavnom, sve što zahtijeva mnogo novca. Kad tomu dodamo da se od mnogih poslovnih sanjara s bezbrojnim idejama samo nekolicina odvaži na realizaciju, a uzimajući u obzir i vrlo nepovoljnu gospodarsku klimu, jasno je zašto imamo malo novih tvrtki. Međutim, upravo recesija, nezaposlenost i/ili nezadovoljstvo na trenutačnome radnom mjestu mogu biti okidač za novi val ‘start-up’ tvrtki. Prema nedavnom istraživanju portala Mio posao, 78 posto ispitanika odgovorilo je da razmišlja o pokretanju vlastitog posla.

Za utjehu većini s početka priče, vlastiti posao može se pokrenuti i s vrlo malo novca. Za početak katkad može biti dovoljno, ovisno o poslu, i nekoliko desetaka tisuća kuna. U tom slučaju najčešće je riječ o različitim nišama, uslugama, općenito web-biznisu, konzaltingu… Drugim riječima, o uporabi vlastitog znanja i sposobnosti bez velikih ulaganja u tehnologiju, zaposlenike i poslovne prostore. Ako je vjerovati Billu Gatesu, ovo je fantastično vrijeme za ulazak u biznis jer će se on u sljedećih deset godina promijeniti više nego u posljednjih 50 godina. Prije godinu dana, primjerice, nitko nije zamišljao da će se dogoditi poplava internetskih stranica za kolektivnu kupnju, kojoj danas svjedočimo.

U svakom slučaju, da bi se poslovanje postavilo na prave temelje, svatko tko razmišlja o pokretanju biznisa trebao bi odgovoriti na pitanja: tko su budući kupci, kako doći do njih, kako će tržište reagirati na uslugu ili proizvod, koji je rizik upustimo li se u realizaciju i, na kraju – kako ćemo se financirati? U većini ‘start-up’ projekata banke su posljednja adresa za traženje novca jer takvi poduzetnici obično nemaju imovine koja bi kao instrument osiguranja zadovoljila bankare. Prva je adresa, dakle, vlastiti džep.

Na početku Heraklee, prije devet godina, nisam imala novca ni za registraciju tvrtke. Unijela sam stvari u protuvrijednosti početnog kapitala jer se tada to moglo. Imala sam 12 tisuća kuna ušteđevine i za to sam kupila telefon/faks i neke sitnice. Neko vrijeme čak nisam imala novca za preplatu pa sam se koristila bonom Simpa. Kad sam prije sedam mjeseci otvorila tvrtku Zaokret, bila je to druga priča. Taj projekt financiram iz vlastite dobiti, tj. Herakleina poslovanja – kaže poduzetnica Kristina Horbec koja je prva u Hrvatskoj pokrenula projekt tajne kupnje, a sada planira sagraditi resort Change your life. Vrijednost te investicije procjenjuje se na 800 tisuća eura, no Horbec se zbog problema s administracijom i zemljištem u projekt zasad upušta na temelju tuđih kapaciteta.

U novom će je projektu pratiti banke, što sada, kaže, nije bio problem jer je riječ o dokazanom poduzetniku. Za Herakleu upravo traži strateškog partnera radi daljnjeg širenja.

Na početku se treba usredotočiti na traženje kupaca, jer oni nas plaćaju. Istodobno treba racionalno pratiti troškove. Često mali poduzetnici zarađeni novac potroše više puta i još pritom zaborave da PDV nije njihov. Poslovna ideja mora rješavati problem koji je dovoljno važan mnogim ljudima. Kao i u svemu, važno je imati dodanu vrijednost i biti u pravo vrijeme na pravome mjestu – kaže Horbec. Manuela Šola Oršić, vlasnica Abrakadabre, agencije za integrirane komunikacije, u poduzetničke se vode upustila s mnogo entuzijazma i malo kapitala.