Home / Lifestyle i trend / U supermarket po kruh, mlijeko, benzin, auto, novac, novi stan…

U supermarket po kruh, mlijeko, benzin, auto, novac, novi stan…

Evaluaciju vrijednosti svojih brenda Vindija provodi prije svega kroz analizu poslovnih rezultata i nezavisna istraživanja. Ona, kažu u Vindiji, upućuju na veliki stupanj prepoznatljivosti krovnog brenda Kvaliteta Vindija i pojedinačnih brenda tvrtki članica kao i naglašenu vjernost kupaca. U svom asortimanu Vindija nudi više od 1.000 različitih proizvoda u deset robnih marki, a najpoznatiji je svakako ‘z bregov. Da su Vindijini brendovi među najprepoznatljivijima, navode iz te tvrtke, potvrđuju brojne nagrade i priznanja, kao što je Superbrendi kojim su za 2010. godinu okruncan krovn brend tvrtke.

Istraživanje tržišta najčešće je način na koji domaći kompanije evaluiraju svoje brendove. Tako, primjerice, Kraš svake godine mjeri indeks zadovoljstva potrošača. U sklopu procesa upravljanja brendovima koristimo istraživačke modele kvantitativnog mjerenja performansi brenda u cijeloj regiji. Tako pratimo pokazatelje imidža i tržišne snage naših brendova kao što su poznavanje, iskustvo, razmatranje, korištenje i lojalnost od strane potrošača (tzv. piramida brenda). Riječ je o sustavnom vrednovanju brenda u odnosu na konkurenciju koje rezultira računanjem indeksa jakosti brenda na tržištu – kaže Mario Fraculj, direktor Službe tržišnog razvoja u Krašu.

Dine diskontira prema procijenjenom riziku investicije i prema tome koliko će se materijalizirati. Zbroj tih novčanih tokova i rezidualne vrijednosti na kraju analize daje vrijednost brenda. Najveća teškoća u uporabi te metode jest procjena inkrementalnih učinaka brenda na prodaju ili profit – kaže Smolar. Dakle, prema gore spomenutoj metodi, vrijednost brenda izračunava se tako što se ta razlika u cijeni pomnoži s očekivanim volumenom prodaje u rednih deset godina. Dobiveni broj umanjuje se za ulaganje u oglašavanje i rizike investicije.

Svaka metoda izračuna vrijednosti brenda ima svoje mane, a u ovisnosti o tome o kakvom je brendu riječ pojedina metoda dat će vjernije rezultate od drugih. Primjerice, u hotelskoj industriji, gdje je poznato koliko Hilton, Marriott i slični hotelski lanci naplaćuju ‘no name’ hotelu pravo da u svom poslovanju koristi njihovo ime, logo, hotelske standarde, know-how i sl., za izračun vrijednosti brenda dobro je koristiti metodu ‘prihoda od prava’. Ta metoda polazi od pretpostavke koliko bi kompanija nekome morala plaćati prava za korištenje njegova brenda kada ne bi imala vlastiti. Naknade za prava obično se temelje na postotku prodaje, a ne profit.

Dakle, ako postoji ‘benchmark’ u industriji, odnosno ako je poznat postotak prihoda, netko plaća kako bi koristio tuđi brend u istovrsnoj djelatnosti, na osnovi metode prava jednostavno je izračunati vrijednost brenda. Procjena njegove vrijednosti sastoji se od naknade za korištenje prava kao postotka prodaje i projiciranja te naknade tijekom korisnog vijeka uporabe proizvoda.

Koliko vrijedi brend kompanije ili pojedinog njezina proizvoda ipak najčešće se sazna tek pri njihovoj prodaji. Naime, nakon akvizicije kompanije često zapošljavaju revizore ili konzultante kako bi im procijenili vrijednost brenda. Zbog prodaje kompanije i njezina brenda uskoro ćemo moći saznati koliko vrijedi ‘ime’ Radija 101, a iz istog razloga kao u slučaju tog zagrebačkog radija, napravljena je i procjena križevačkog mesnog brenda Gušti. Izračunano je da vrijedi 2,5 milijuna kuna. U javnost su pri kupoprodaji izašle još neke vrijednosti domaćih brendova. Tako je prema novinskim natpisima za Adrijin brend Eva Podravka izdvojila 15,5 milijuna kuna, a naglašalo se da je za brend Lero koprivnička tvrtka izdvojila 25 milijuna kuna. U revizorskom izvješću Podravke za 2009. godinu pak navodi se da je Lero nabavljen za 90 milijuna kuna, a vrijednost brenda koje je tvrtka do tada kupila (a bilo ih je nekoliko) procijenjena je na oko 129 milijuna kuna. U Podravci nisu željeli otkriti koliko su platili Warzywko, Čokolešnik, Belsad i druge brendove koje su kupili, a i druge domaće kompanije nerado otkrivaju koliko financijski vrijede njihovi brendovi. Radije se oslanjaju na kvalitativnu vrijednost marke, odnosno na to percepciju kvalitete njihovih proizvoda, na zadovoljstvo ili lojalnost potrošača prema njihovim proizvodima.

Financijska vrijednost brenda ipak je u posljednje vrijeme itekako bitna pri procjeni vrijednosti kompanije, što uostalom pokazuju primjeri Googlea ili Coca-Cole, pa je za vjerovati da će i u Hrvatskoj ona dobiti na važnosti. Ako ništa drugo onda pri prodaji kompanije, jer snažan brend itekako može podići njezinu cijenu.