Home / Biznis i politika / Biznis partner 2011.

Biznis partner 2011.

Okvirni program (FP) jest glavni program Europske unije koji financira istraživanje i tehnološki razvoj. Aktualan je FP7, Sedmi okvirni program (Seventh Framework Programme) koji traje od 2007. do 2013., a raspolaže proračunom od 50-ak milijardi eura. Cjelokupni FP7 funkcionira tako da se raspisuju natječaji s točno definiranim kriterijima i aktivnostima. Za koordinaciju aktivnosti Sedmoga okvirnog programa zaduženo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a za administrativnu podršku provedbi programa sustav od 16 nacionalnih osoba za kontakt od kojih osam djeluje u Odjelu za međunarodnu suradnju Hrvatskog instituta za tehnologiju, dvije u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, četiri u Agenciji za mobilnost i programe EU te po jedna u Državnom zavodu za zaštitu od zračenja i u Državnom zavodu za nuklearnu i radiološku sigurnost.

Dr. sc. Tome Antićić predstojnik je Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđera Boškovića i voditelj FP7 projekta Particle Detectors. S pomoću tog projekta koji vodi nabavljaju se i najmoderniji detektori i instrumentacija, zapošljava se četvero novih stručnjaka, stvaraju se partnerstva sa sedam vrhunskih europskih centara te organiziraju radionice i brojna stručna razmjena radi prenošenja novog znanja na naše znanstvenike. Fokus je na silicijske i dijamantne detektore, koji su okosnica i modernih i budućih međunarodnih eksperimenata iz nuklearne i čestične fizike. Posebno će se iskorištiti postojeći IRB-ov centar Van de Graaff. Za naše je prilike taj projekt iznimno velik i složen. Uspješno izvršavanje zahtijeva blisku suradnju između tri najveća laboratorija na ZEF-u, što je nažalost rijetka kooperacija u hrvatskoj znanstvenoj zajednici.

Zahtjevnu dinamiku projekta donosi i zapošljavanje četvero stranih poslodavaca, to jest stručnjaka za silicijske detektore, za dijamantne detektore, za čitanje podataka iz tih detektora i za njihovo testiranje. U ovom trenutku s radom je počela vrhunska znanstvenica iz Italije, a u sljedećih nekoliko mjeseci pridružit će joj se stručnjaci iz Gruzije, Indije te vjerojatno i Grčke. Uspjeli smo dobiti izvrsne ljudje. Inače, sama prisutnost tako velikog broja stranih stručnjaka na ZEF-u, što nije tipično za hrvatske prilike, unijela je novu i snažnu pozitivnu atmosferu i dinamiku istraživanja. U zapošljavanju stranih stručnjaka nažalost iskrsnuli su brojni administrativni problemi jer za razliku od situacije na Zapadu u Hrvatskoj se za angažman dulji od godinu dana zahtijeva nostrifikacija diplome te formalno biranje na radna mjesta. Ta procedura u praksi zahtijeva više godina, stoga nije prihvatljiva za ovakav FP7 projekt. Dosta je napora naime uloženo prije nego što su se pronašle praktične alternative.

Interesantno je i zabrinjavajuće za hrvatsku znanost, i za Hrvatsku općenito, to što se među stotinjak prijava za ove četiri, za naše prilike izvrsno plaćene (oko 3.000 eura bruto) i znanstveno atraktivne, pozicije nije se prijavio nijedan hrvatski građanin, uključujući dijasporu. Međutim, vjerujemo da će jedan od brojnih rezultata ovog projekta biti dugoročno uspješno privlačenje vrhunskih znanstvenika, i hrvatskih građana i stranaca, na IRB. Realizacija projekta urodić će novim kvalitetnim centrom za testiranje detektora i razvoja detektorskih sustava pa će se znatno povećati utjecaj hrvatskih znanstvenika na vrhunskim svjetskim eksperimentima iz nuklearne i čestične fizike.

Konkretnije, IRB će sudjelovati u nadogradnji CERN-ovih LHC eksperimenta (upravo onih koje su mediji bili optuživali da će stvoriti mini crne rupe koje će progotati naš planet.). Vodit će i gradnju silicijskoga pikselnog detektora na CERN-ovu NA61 eksperimentu. U tom bi slučaju Hrvatska prvi put bila voda jednog tako velikog i eksperimentalno zahtjevnog projekta na CERN-u. Najkvalitetniji znanstvenici uspjeli će se zadržati na IRB-u, a privući ćemo i nove, što će smanjiti katastrofalni hrvatski odljev mozgova. Jedan od ciljeva projekta jest i bliska suradnja s industrijom, a za širu akademsku hrvatsku zajednicu iznimno korisni bili bi znanje i uređaji koji bi se stekli tim projektom. Neće biti ograničavanja na hrvatske tvrtke, nego se planira međunarodna kolaboracija. Štoviše, na osnovi tog projekta i nekoliko drugih FP7 i IAEA (International Agency for Atomic Energy) tekućih projekata u suradnji sa znanstvenim centrima u Europi za nekoliko godina planiramo se aplicirati za znatno veći (10-ak milijuna eura) europski projekt kako bismo postali regionalni centar za testiranje najmodernijih silicijskih i dijamantnih detektora.