ERSTE BANK

Ono što bankama u recesiji najviše narušava bilance jesu nenaplativi plasmani. U Ersteu tvrde da taj udjel iznosi malo više od šest, dok je prosjek tržišta iznad deset posto.

Nina Pentek, direktorica Marketinga, tvrdi da rezultati marketinškog istraživanja u posljednje dvije godine pokazuju da su prema prepoznatljivosti kampanja, prema prisjećanju (i potaknutom i spontanom) vodeća banka u Hrvatskoj.

• To je razlog zbog kojeg naš marketinški tim u Hrvatskoj djeluje samostalno i svoje kampanje, idejno i produkcijski, realizira u našoj zemlji. Često je slučaj da domaće podružnice preuzimaju snimljene materijale iz središnjice, koje onda samo sinkroniziraju i prilagođavaju. Kod nas to nije slučaj, što govori o povjerenju koje imamo unutar grupe, ali i o kvaliteti našeg rada – kaže Pentek.

Iako javnost banke ‘od milja’ naziva gulikožama, Erste banku ipak doživljava kao blažu varijantu tog epiteta, dijelom i zbog sponzorstava brojnih sportskih klubova, među ostalim ultrapopularnoga zagrebačkog hokejaškog kluba Medveščak i riječkoga vaterpološkog kluba Primorje. Tko im ne bi progledao kroz prste, pardon kamate, ako su se preko banke domogli koje ulaznice za hokej više? No Erste banka gleda dalje od Zagreba, regionalno, računajući da velik dio klijenata čine klijenti nekadašnje Riječke banke. Kažu kako je Primorje jedna od institucija riječkog sporta i upravo zato nastoje mu dati potporu sponzorskom suradnjom.

No ni sponzorstva ni upečatljive marketinške kampanje ne bi se mogli financirati bez stabilne bilance. Unatoč neugodnim zbivanjima na tržištu banka je lani uspjela, doduše skromno (0,5 posto, na 610 milijuna kuna), povećati dobit. Klijentima je ipak znatno važnije što je, bez obzira na slabu potražnju, nastavila s kreditnim rastom, pa su plasmani porasli gotovo 8 posto, na ukupno 35 milijardi kuna. Sve su to, kažu u banci, uspjeli i zbog racionalizacije poslovanja, odnosno rezanja troškova, pa ne čudi što je omjer troškova i prihoda, s 41,5 posto u 2009. lani pao na 38,2 posto. U banci priznaju da se stanje ukupne ekonomije ogleda i u malo nižim brojčanim pokazateljima o poslovanju, no tvrde da su takav razvoj događaja predvidjeli, ugradili u poslovne planove za ovu godinu te potpuno ostvarili začrane planove za 2010.

U Ersteu tvrde da je udjel problematičnih kredita manji od prosjeka tržišta (prosjek je već iznad deset posto, do kraja godine mogao bi dosegnuti i 15 posto), uključujući poslovanje s pravnim osobama, i iznosi malo više od šest posto. Pritom je udjel teško naplativih stambenih kredita u ukupnom portfelju tih kredita manji od tri posto. Naravno, to je prosjek koji u svim bankama uglavnom narušavaju poduzeća. S padom potražnje, čak i gubitkom tržišta, te ne-likvidnošću i nemogućnošću da se domognu kapitala (č. kredita) poduzeća su postala najrizičnijim dužnicima.

Rast teško naplativih plasmana poduzeća u Ersteu se, kažu, kreće u okvirima očekivanih trendova i malo je iznad ukupnog prosjeka udjela loših plasmana banke, ali i ispod prosjeka bankarskog sektora. Iako su, općenito gledajući, manje-više sva poduzeća u ‘banani’, jer nijedan sektor nije pošteđen recesije, građevinarima se ipak najteže piše. Upravo ti krediti najviše narušavaju bankarske bilance, no niti cijene neprodanih stanova padaju niti se trud banaka da ih prodaju zasad jasnije ogleda u konkretnim rezultatima. U Ersteu kategorički tvrde da su se ‘adekvatno pripremili za takvu situaciju te su u slučajevima kada su postojali problemi s podmirivanjem obveza građevinskih tvrtki-klijenata, svakom takvom slučaju pristupali individualno i u dogovoru s klijentom nastojali pronaći optimalno rješenje’.

Kažu da su aktivno prateći tržišna kretanja i stanje u građevinskom sektoru te na tržištu nekretnina već izdvojili rezervacije za plasmane gdje je to bilo potrebno (lani je za nenaplative plasmane izdvojeno 180 milijuna kuna više, pa su rezerviranja narasla na ukupno 540 milijuna). Upravo zbog pravodobne reakcije i dobre pripreme ne očekuju daljnji rast problematičnih kredita u sektoru građevine.

U ovom trenutku građevinske tvrtke-klijenti banke imaju oko tisuću i tri stotine stanova raspoloživih za prodaju. Primjenom novog Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita očekujemo pozitivne pomake i dodatan impuls na tržištu nekretnina, prije svega zbog pogodnosti koje su na raspolaganju klijentima: nepovratne državne potpore u obliku plaćanja polovice kreditne rate u razdoblju od četiri godine, odnosno jamstva plaćanja kamata na kredit u razdoblju do godine dana u slučaju ostanka bez posla. Uz to, pripremamo novu akciju s našim klijentima-građevinskim tvrtkama kojom će klijentima također biti ponuđeni povoljniji uvjeti kupnje stanova. S obzirom na sve to, očekujemo da će se u ovoj godini prodati oko 600 stanova, a većina od preostalog broja stanova trebala bi se prodati u iduće dvije godine – precizira Jelena Ravlić, voditeljica Službe financiranja stanogradnje.

Erste banka jedna je od onih koja je redovito sudjelovala na prošlogodišnjim aukcijama HBOR-a prema (neuspješnom) modelu A, no i u kreditiranju vlastitim sredstvima nastoji se više okrenuti poduzećima. Takva je orijentacija, tvrde, i službeno zapisana u ovogodišnjim planovima. Ove godine očekuju zadržavanje brže dinamike kreditiranja poduzeća u odnosu na građane, jer očekuju da će potražnja javnih poduzeća rasti, a lagano se počinje oporavljati i potražnja privatnih poduzeća. Zbog još nepovoljnih zbivanja na tržištu rada procjenjuju da će građane krediti znatno manje zanimati.

Vidljivu orijentaciju prema realnom sektoru, koji je recesija već potopila do nosa, u banci potvrđuju i podacima HNB-a. Prema tim je podacima, naime, Erste banka povećala tržišni udjel u kreditiranju poduzeća, s 14,35 posto potkraj 2010. na 14,44 posto potkraj veljače ove godine. Isti se trend događa i kod kreditiranja građana, gdje je tržišni udio banke porastao s 13,54 posto na kraju prošle godine na 13,58 posto potkraj veljače 2011. Pomaci su, matematički gledano, minimalni, no kada su stvari između nekoliko velikih banaka gotovo zapečaćene, svaki se pomak shvaća kao velik uspjeh.

Cilj im je, kažu, rasti iznad prosjeka tržišta, povećati internu učinkovitost i još racionalnije upravljati troškovima. I ove godine u planu je povećanje tržišnog udjela za 0,2 do 0,5 postotnih bodova, a posebno će se fokusirati na unapređenje usluge, komunikaciju s klijentima i razumijevanje njihovih specifičnih potreba u recesijskim životnim okolnostima. S obzirom na to da je dugogodišnji prvi čovjek banke Petar Radaković banku vodio manje konzervativno, s puno slobodnoga financijskog duha (Erste je svojedobno prva uvela kredite u švicarcima), to vjerojatno znači da bi geekove mogli razveseliti još pokojim tehnološkim iznenađenjem.