U protekloj godini bankarski sektor suočio se s nepovoljnim ekonomskim okružjem, što je posebno došlo do izražaja u porastu kreditnog rizika i težoj naplati potraživanja. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. povećala je u 2010. broj klijenata, uspješno prikupila nove depozite stanovništva i razvijala svoju poslovnu mrežu. O trenutačnim tržišnim uvjetima i izazovima razgovarali smo s Oliverom Klesingerom, izvršnim direktorom za poslovanje s građanstvom.
-
Kakvi trendovi vladaju na tržištu kreditiranja? – Kod nas se najviše govori o problemu stanogradnje i limitiranih projekata koji se ne mogu provesti zbog općenite kontraktne tržišta. Međutim, vruće su teme na maloprodajnom tržištu u Europi povezivanje raznih usluga i bankovnih servisa te način njihova postavljanja na nove platforme, odnosno to kako ih učiniti dostupnima novim kanalima poput pametnih telefona i ‘tableta’. Mnogi danas govore o npr. iPad-bankarstvu.
-
Koji trend možemo pratiti na domaćem tržištu? – Zbog krize i veće osjetljivosti klijenata na cijenu i dugoročan fer odnos banke prema klijentima trend je zahtjev za sve veću transparentnost. Dok je vladala ekspanzija i smanjivala se nezaposlenost, paketirali su se raznorazni proizvodi i nudilo se i što treba i što ne treba. Danas je trend transparentnost cijena, usluga i fer komunikacija s bankom. Kad je riječ o proizvodima, velika je tema stambeno kreditiranje; kad je pak riječ o inovacijama, naše je tržište malo te se u velikom dijelu tehnološke inovacije transferiraju unutar Grupe kako bi se postigli efekti ekonomije obujma.
-
Što se promijenilo i koliki je interes za stambene kredite? – Hypo banka prema tržišnom položaju ima nešto više od 15 posto udjela u stambenim kreditima. Bilježimo slične trendove kao druge banke na tržištu. Kreditna aktivnost u stambenom kreditiranju bila je jedan od pokretača kreditiranja u dijelu stanovništva i jedan od proizvoda kojim smo pokušali uspostaviti dugoročan odnos s klijentom i zatim osmišljavati ponude koje bi klijentima bile atraktivne i za uporabu drugih proizvoda. U interesu nam je da se ponovno krene. Naime, cijeli je segment prilično stagnirao i u 2010. u odnosu na 2009. te u 2009. u odnosu na 2008. Dvoznamenkaste stope rasta kojih se sjećamo iz 2006. i 2007. više se nikad neće vratiti jer smo u drugoj razvojnoj fazi tržišta. Približili smo se limitu opće zaduženosti stanovništva, države i gospodarskih subjekata. Kreditiranje će ponovno značajnije rasti kad počnu rasti zapošljavanje i raspoloživi dohodak. Da bi se situacija popravila, snižavat ćemo kamatne stope za aktualne vrste stambenih kredita i uključiti se u programe Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.
-
Hypo banka uspostavila je prije nekoliko mjeseci suradnju sa Zagrebačkim holdingom na prodaji stanova u Novom Jelkovcu. U kojoj je fazi taj program? – Zagrebački holding na toj lokaciji ima mnogo stanova za prodaju. Tržište će se pokušati potaknuti tako što ćemo zajedno ponuditi atraktivne uvjete, ne samo kamatne stope. Ideja je da se postotak iz svakog kredita usmjeri u formiranje jamstvenog fonda koji klijentima omogućuje da u slučaju teškoća zbog gubitka radnog mjesta ili smanjenja prihoda otplatu glavnice kredita stave u mirovanje. Iz fonda bi se pokrivala kamata, bez dodatnih troškova.
-
To je dobar recept za smirivanje opće nervoze zbog dizanja kredita. – Da, uistinu vlada nervoza, što ne začuđuje s obzirom na BDP i nezaposlenost. Međutim, zapravo se ništa nije promijenilo, pogotovo ako, primjerice, imate na umu stambeni kredit koji odobravate na rok od 30 godina. Uzimate ga kad je na tržištu sve sjajno. Međutim, to je radni vijek čovjeka. Nije razumno očekivati da će situacija uvijek biti tako dobra. Ljudi se moraju pripremiti na nekoliko loših razdoblja tijekom tako duge otplate i u dobra se vremena moraju osigurati za loša te planirati. Mi, financijske institucije, država i druge moramo raditi na podizanju razine svijesti i produbljivanju znanja o ekonomiji i vlastitoj financijskoj situaciji kako bi se kvalitetnije planiralo i preuzelo više odgovornosti.
