Sniženje kamata na postojeće kredite

Na izvoz s multiplikativnim učinkom na rast zaposlenosti i kreiranje nove vrijednosti u kratkom i srednjem roku. Već ove godine banka će u tu svrhu imati interni rejting za više od 60 posto svih korisnika kredita – ne samo kod poduzeća već i kod dijela građana. Banke ne vode evidenciju o tome traže li takve kredite male ili velike tvrtke, u njihovim su bilancama kao investicijski klasificirani manje-više svi dugoročni krediti. Ipak, logično je pitati: ima li razlike u pristupu kreditiranju malih i srednjih poduzetnika s jedne i velikih kompanija s druge strane? Odgovor je, kao po dogovoru – nema!

Ivana Tomićić Župan tvrdi da neovisno o tome je li riječ o malim poduzetnicima, obrtnicima ili velikim tvrtkama, banka prati sve isplative projekte. Svaki se zahtjev promatra individualno, a naglasak je na bonitetu tvrtke, namjeni kredita, realnosti i analizi projiciranih izvora povrata, perspektivi gospodarske grane unutar koje tvrtka posluje s posebnom orijentacijom na poduzetnike koji se bave proizvodnom djelatnošću i pružanjem usluga povezanih s proizvodnim sektorom. Uloga je banke da financijskom potporom pomaže zdrave inicijative za pokretanje proizvodnje i likvidnosti u gospodarstvu; zato ćemo se ove godine još više fokusirati na malo i srednje poduzetništvo i praćenje projekata koji potiču razvoj i zaposlenost u realnom sektoru – tumači Tomićić Župan.

U Raiffeisen banci kratko kažu da se kamatne stope za korporativne klijente u stanovitoj mjeri dogovaraju individualno s klijentom, pri čemu visina kamata najčešće ovisi o kretanju onih tržišnih, kreditnoj sposobnosti klijenta te ponuđenim sredstvima osiguranja. Pero Bolotin, direktor Sektora poslovnog bankarstva Kreditne banke Zagreb, tvrdi da su kreditne procedure i kreditna analiza za sve klijente jednake. Bitan je program, ‘feasibility’ studija, SWOT analiza, odnosno očekivana propulzivnost investicijskog projekta. Veliki su klijenti bolje ekipirani i organizirani te ‘papirnološki’ spremniji i kvalitetniji odgovoriti standardima naših kreditnih aplikacija. Za razliku od velikih, male klijente nastojimo voditi kroz posao i savjetovati kako bi na kraju istom kvalitetom odgovorili na kriterije bankarskih proizvoda – kaže Bolotin, dodajući da brojne kompanije imaju postojano dobar bonitet, pa je poslovni odnos često rutinski posao. No rizik se ne mjeri veličinom klijenta nego kvalitetom svakog pojedinačnog zahtjeva. Kriteriji kreditne analize moraju se primijetiti na svaki partikularni slučaj s istom pozornošću, bez obzira na veličinu, tumači Bolotin.

Iz Splitske banke poručuju da nema veće razlike u pristupu, no velike su kompanije u određenoj prednosti jer je njihovo prethodno poslovanje i iskustvo ipak veliki plus pri odobrenju. Ne dijelimo klijente na velike i male, nego ih rangiramo isključivo po kvaliteti njihova poslovanja. Velike kompanije su ipak u određenoj prednosti jer često samo nadograđuju već uigrano poslovanje, pa je i vjerojatnost neplaćanja manja. U pravilu ne ovise o jednoj ključnoj osobi, kao što je slučaj s obrtima ili malim poduzetnicima. No s obzirom na to da velike kompanije u pravilu traže i veće iznose kredita, nikako se ne bi moglo reći da su povlaštene u smislu procedure. Dapače, odobrenje u pravilu traje dulje jer mora proći mnogo više adresa – tvrde u Splitskoj.

Kao da je prije krize omjer dugoročnih i kratkoročnih kredita gospodarstvenicima bio u korist dugoročnih. No s dolaskom krize omjer se mijenja u korist kratkoročnih – procjenjuju da je u portfelju oko 60 posto svih kreditnih linija usmjereno u kratkoročne kredite. Ni u Hypo banci ne favoriziraju velika poduzeća u odnosu na mala. Za pozitivno rješavanje zahtjeva presudni su kvaliteta projekta, financijsko stanje klijenta i prethodno iskustvo u poslovanju s klijentom. Procedura odobravanja ne razlikuje se bitno u odnosu na mala i srednja poduzeća u smislu rizičnosti klijenata, procesa odobravanja, potrebne dokumentacije, vremena potrebnog za realizaciju kredita. Uostalom, sektor malog i srednjeg poduzetništva u strateškom je fokusu banke. Banka je spremna poticati rast investicijskih kredita, što će nam u ovoj godini biti jedan od vodećih prioriteta.

Međutim, analizirajući prošlu godinu i prema prvim naznakama na početku 2011., zahtjevi klijenata će i ove godine biti usmjereni prema financiranju obrtnih sredstava i refinanciranju postojećih obveza – zaključuju u Hypou, dodajući da uz zahtjeve za kratkoročnim i zahtjeve za reprogramiranjem postojećih kredita, sudjeluju i u dugoročnim financiranjima, pretežito u skladu programa HBOR-a i ministarstava zbog povoljnijih, subvencioniranih kamata i duljeg roka otplate, a uključeni su i u velik broj projekata poticanja poduzetništva koje provode u suradnji s lokalnom samoupravom.

Kod odobravanja dugoročnih investicijskih kredita, uz analizu postojećeg financijskog stanja, analizira se i program, odnosno izrađuje investicijska studija te procjenjuje profitabilnost takvog pothvata. Izgledi za dobivanje kredita ovise o ocjeni financijske snage poduzeća, projekciji budućih novčanih tokova i dosadašnjoj suradnji s klijentom, kažu u Hypou. U HPB-u su u središtu interesa klijenti čije potrebe banka neprekidno prati i prema njima stvara i nadograđuje ponudu proizvoda i usluga. Razvijamo individualni pristup klijentu i na taj način bolje razumijemo njegove potrebe. Takav način rada podrazumijeva dobro poznavanje poslovanja klijenta te praćenje i stalno istraživanje tržišta.

Investicijski krediti malim i srednjim poduzetnicima uglavnom se realiziraju putem kreditnih linija u suradnji s HBOR-om, među kojima je i Program kreditiranja razvoja malih i srednjih poduzetnika uz potporu EU. Zbog strukture tog programa i iznosa do 250 tisuća eura koji je moguće realizirati, upravo je on prepoznat kao odgovor trenutačnim potrebama malih i srednjih poduzetnika, pa za njim postoji veliki interes kod naših klijenata. Kod velikih kompanija najčešće je riječ o opsežnim i složenim projektima koji zahtijevaju detaljno planiranje i strukturiranje investicijskih ulaganja. Obrada takvih zahtjeva u pravilu je dugotrajnija i kompleksnija – kažu u HPB-u.

U Erste banci tvrde da su orijentirani na proizvode i usluge u turizmu, na proizvodne djelatnosti s izvoznim orijentacijom, projekte obnovljivih izvora energije i proizvodnju hrane s naglaskom na klijente – potencijalne korisnike sredstava iz IPARD fonda. Uz široki spektar kreditnih proizvoda banka može kreirati i posebne kombinacije, u skladu s potrebama poslovanja svakog klijenta. Postoji i druga strana poslovanja banke koja poduzetnicima omogućava da različitim proizvodima i uslugama očuvaju vrijednost i ostvare dodatnu zaradu na novčanim sredstvima stvorenima u poslovanju. Taj se dio priče često zanemaruje, zbog nedostatka vremena i znanja poduzetnika. Zato postoje stručni timovi banke koji će poduzetniku prenijeti potrebna znanja – poručuju iz banke priznajući da su mali poduzetnici osjetljiviji na vanjske utjecaje zbog čega teže amortiziraju vanjske negativne utjecaje povezane s gospodarskim okruženjem. Zato su oni rizičniji klijenti od velikih tvrtki.

S druge strane mala i srednja poduzeća najdinamičniji su dio suvremenih gospodarskih sustava te su kao takvi u tržišnim utakmicama postali glavni suigrači i nužna nadopuna velikih poduzeća te generator razvoja ekonomija razvijenih zemalja. Važno je naglasiti da složenost i duljina procesa odobravanja pojedinog zahtjeva ne ovise o veličini klijenta, već o obilježjima pojedinog kreditnog zahtjeva, različitim elementima poslovanja klijenta i njegova tržišnog okruženja – objašnjavaju u Ersteu. No koliko god to svima bilo jasno – mala i srednja poduzeća i u velikim su ekonomijama poput američke ili njemačke ključ rasta – Pero Bolotin tvrdi da se klijenti još bore s održavanjem postojećih kapaciteta. Najčešće funkcioniraju sa smanjenim volumenom poslovanja, rijetki su primjeri koji u ovoj predugodnoj recesiji mogu započeti nove poslove ili širiti postojeće kapacitete.

No jedno je sigurno – tek kada ožive investicijski krediti, moći ćemo sa sigurnošću reći da smo na putu oporavka. Poduzeća su jedini ispravni lakmus-papir koji bolje od bilo kakvog makroekonomskog pokazatelja prokazuje pravo stanje stvari.

Banke počinju sa svibanjskom akcijom sniženja kamata na kredite. Bit će niže 0,25 posto za one koji su u otplati i ako su u švicarskim francima i eurima, ali isto sniženje vrijedit će i za nove kredite. Iako su u središtu stambeni, pod povoljnijim uvjetima može se dobiti još neke kredite. Otkad se kriza ‘preselila’ sa svjetskih financijskih tržišta na domaće, svi su bankari složno počeli upozoravati kako je vrijeme niskih kamata za podulje razdoblje prošlo. Upozorenje se brzo pretočilo u stvarnost i kamate su se počele vraćati na visine iz vremena prije kreditnog izobilja. Gotovo tri godine ni građani ni poduzeća (osim onih prvorazrednih koji kredite vraćaju bez problema, a takvi su rijetki) ne mogu se izboriti za kredite s povoljnom kamatom, dijelom i zato što je potražnja za njima još slaba. No sa smirivanjem stanja u okruženju i kakvom-takvom državnom asistencijom kamate su stidljivo krenule u novi spust.

U PBZ-u podsjećaju da u krizi nisu povećavali kamate na stambene kredite u otplati. Štoviše, još su lani snizili kamate na kredite odobrene u švicarskim francima (0,35 postotnih bodova), ponudili su paket od sedam različitih mjera za ublažavanje posljedica jačanja franka, a sada počinju s novim sniženjem kamata. Od 1. svibnja smanjuju se kamate za stambene kredite koji su već u otplati za 0,25 postotnih bodova, i to na kredite odobrene uz promjenjive kamate u švicarskim francima i eurima, a u istom će se postotku smanjiti i kamate na nove plasmane stambenih kredita.

Banka će građanima omogućiti realizaciju stambenih kredita u akcijskom razdoblju do 30. rujna ove godine. Tako, primjerice, klijenti do 40 godina starosti mogu realizirati stambeni kredit (model Start 2) s postupnom otplatom glavnice tijekom četiri otplatna razdoblja, i to s kamatama u prvom otplatnom razdoblju u visini 4,99 posto, a potom 5,50 posto, sve to bez naknade za obradu kredita. Kamate su uz otplatu kredita u klasičnim anuitetima 5,45 posto, i to fiksno u prve dvije godine otplate, te 5,70 posto promjenjivo u preostalom razdoblju otplate – tumače u PBZ-u.

I Zagrebačka je banka već lani smanjivala kamate, u svibnju su one na postojeće stambene kredite u svim valutama snizene 0,25 postotnih bodova i dodatno još jednom za kredite vezane uz frank 0,55 postotnih bodova. Banka intenzivno razmatra promjene kamata na postojeće stambene kredite vezane uza sve valute. Unatoč recesiji ukupni su krediti porasli 8,5 posto, ponajviše kod poduzeća. Prošle su godine snižene kamate i na većinu kredita za poduzetnike u vlastitoj komercijalnoj ponudi – poručuju iz naše najveće banke.

HPB je 1. travnja ove godine snizio kamate na sve nove stambene, ali i na postojeće kredite čija je kamatna stopa veća od 5,95 posto. Prijašnja smanjivanja kamata primijenila su se i na nove i na stare kredite. Nova kamatna stopa za stambeni kredit tako sada iznosi 4,95 posto fiksno za prvu godinu otplate, a nakon toga 5,95 posto promjenjivo za kupnju ili adaptaciju stana, kuće, garaže ili parkirališnog mjesta, dok za adaptaciju ili kupnju kuća za odmor kamate iznose 6,45 posto. Prije smanjenja, kamatne stope na stambene kredite kretale su se u rasponu od 5,99 do 6,99 posto, kažu u HPB-u dodajući da se oporavljaju i potražnja za kreditima – banka je u prvom tromjesečju ove godine plasirala više stambenih kredita nego u istom razdoblju lani, a takav će trend zadržati do kraja godine.

Početkom ove godine i Splitska je banka smanjila kamate na postojeće stambene kredite u švicarskim francima prosječno 0,35 postotnih bodova, a u pripremi je akcijska ponuda za stambene kredite u kojoj će kamate biti niže oko jedan postotni bod. Očekujemo da će akcija biti ponuđena tijekom svibnja. Banka će također sudjelovati u programu Vlade u poticanju tržišta nekretnina, i to s kamatama od 4,72 posto. Kamate su također smanjene i kod gotovinskih kredita.

Erste banka je sredinom ožujka smanjila kamate na postojeće stambene kredite odobrene u švicarskim francima za 0,3 postotna boda. Najniža kamatna stopa nakon smanjivanja tako sada iznosi 4,80 posto, i to je drugo smanjenje u posljednje vrijeme. U sklopu cjelokupnog modela za olakšavanje otplate kredita vezanih uz franak, koje smo svojim klijentima ponudili u listopadu 2010., kamatna stopa prvotno je umanjena 0,25 postotnih bodova – kažu u Ersteu. Dodaju da je tome prethodila i odluka o mogućnosti produljenja počeka tijekom otplate kredita do kraja 2011. za sve klijente koji su poček ugovorili tijekom 2010. Također, od sredine travnja banka je smanjila i kamate na nove stambene i adaptacijske kredite u drugim valutama. Za nove standardne stambene kredite kamatna stopa smanjuje se 0,25 postotnih bodova, za stambene kredite s ostatkom vrijednosti 0,15, za nove adaptacijske kredite 0,45, dok će za nove plasmane stambenih ekokredita smanjenje kamatne stope iznositi 0,6 postotna boda.

Očito je većina banaka s novim spuštanjem kamata počela u travnju, jer je to isto učinila i Raiffeisen banka, također za 0,25 postotnih bodova, i to za stambene kredite odobrene u eurima i francima. Uz to, u sklopu akcije ‘Prostor za preokret’, kojom je RBA prva inicirala dinamizaciju tržišta nekretnina, klijentima se nudi dodatna mogućnost za kupnju stanova po sniženim cijenama i povoljnijim uvjetima kreditiranja. Akcijske kamate za kupnju stanova stambenim kreditom s valutnom klauzulom u eurima iznosi 4,44 posto, fiksno za prve dvije godine otplate kredita. Klijenti su oslobođeni plaćanja naknade, interkalarnih kamata, troškova procjene nekretnine i troškova polica životnog osiguranja. Na te uvjete imaju pravo i građani koji ne ostvare pravo na subvenciju kredita od države. Akcijski uvjeti aktualni su do 30. lipnja ove godine.

Banka je također od 1. travnja snizila kamate na nenamjenske kredite u eurima i kunama. Nove kamate za nenamjenske kredite u eurima iznose 8,65 posto, a za kredite u kunama 9,85 posto. Hypo banka, pak, razmatra mogućnost sniženja kamatnih stopa i na komercijalne dugoročne investicijske kredite kako bi participirala u poticanju investicijskog ciklusa. Što se tiče poslovanja s građanstvom banka je, poput ostalih, potkraj prošle godine snizila kamate na kredite u otplati vezane uz švicarac za 0,25 postotnih bodova. Također, tijekom ožujka i travnja banka je za stambene, nenamjenske i auto kredite uvela akcije koje se odnose na novoodobrene kredite, a riječ je o nižim kamatama i smanjenju naknade za obradu kredita. Kod stambenih kredita u akciji se naknada za obradu kredita ne naplaćuje – kažu u Hypo.

U Kreditnoj banci Zagreb kažu da dosad ni s jedne ni s druge strane nije bilo inicijative za promjenu kamatnih stopa u postojećem portfelju, banka nije mijenjala kamate za kredite u otplati. Snizili smo kamate na nove stambene kredite za 0,3 postotna boda. To znači da će klijent koji je podignuo, primjerice, 100 tisuća eura stambenog kredita na rok od 25 godina neto uštedjeti 5.657 eura. Dijelom zbog smanjenja kamata, dijelom zbog naznaka laganog izlaska iz krize, očekujemo i rast plasmana građanima od 20 posto – procjenjuju u Kreditnoj banci.

Hoće li se i koliko oporaviti potražnja za kreditima i je li blago smanjenje kamata dovoljan mamac? Anton Starčević, glavni ekonomist RBA, tvrdi da nekih većih promjena neće biti. Potražnja poduzeća za kreditima i dalje će rasti, dok blaga promjena u potražnji građana može nastupiti u drugom dijelu godine kad očekujemo slabljenje švicarskog franka. Planiramo rast kredita od deset do 15 posto velikim poduzećima, a malima do 12 posto, jer su teže pogođena recesijom, sporije se oporavljaju od velikih poduzeća, stoga i potražnja malih poduzeća za kreditima zaostaje – tumači Starčević, dodajući da oporavak potražnje za kreditima kod građana očekuju tek u 2012. godini.