Svako zlo za jedno dobro

Da uza svako zlo uvijek ide i jedno dobro, potvrdio je ovih dana predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković, koji je u intervjuu za Večernji list najavio mogućnost kineskog ulaganja u gradnju tvornice glutaminata u Koprivnici. Ostvari li se ta investicija, teška stotinjak milijuna eura, to ćemo moći zahvaliti tomu što Hrvatska još nije u Europskoj uniji. Kinezi, naime, žele otvoriti proizvodnju u Europi, ali ne unutar EU-a zbog nepovoljne carinske politike za njih. Prema jednoj opciji, Podravka bi u tom projektu mogla sudjelovati kao partner u ulaganju, a u svakom slučaju bila bi veliki kupac glutaminata. Inače, planovi o gradnji tvornice glutaminata u Podravini postojali su još prije 30 godina, ali tada nisu realizirani.

Ništa za zagrebačke porezne obveznike nije preskupo ako treba platiti ostanak Milana Bandića u gradonačelnicičkoj fotelji. Ili pak platiti njegovo smjenjivanje. Kako god okrenuli, Zagrebcani će debe- lo preplatiti dječje vrtića, čija je cijena pitanje političkog obračuna između gradonačelnika i Gradske skupštine. Bandić je odlučan u provođenju svoje odluke o plaćanju vrtića prema dohodovnom cenzusu roditelja unatoč tomu što je Skupština ne prihvaća. Skupštinarima je prvo prijetio raspisivanjem novih izbora u Zagrebu, a onda prijetnju lagano razblažio najavom referendum o cijenama vrtića. Izvanredni izbori ili referendum – poreznim je obveznicima svejedno. Cijena je ista.

Pomalo se bisti mutež u vezi s tim koliko radnika u ovoj zemlji radi, a da za to ne prima plaću i tko ih zapošljava. Za početak je na GSV-u ustanovljeno da se ne radi o 70 tisuća, već o najviše 25 tisuća radnika. Tko su njihovi poslodavci, još nije objavljeno, ali to se može naslutiti iz podatka da se uglavnom radi o stotinjak tvrtki koje zapošljavaju do 15 tisuća radnika. Iz tog se podatka da nazreti da je riječ o tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu, uglavnom iz tekstilne, poljoprivredne i hotelijerske branše, koje država zbog njihovih golemih dugova ne uspijeva prodati i koje su već odavno trebale biti likvidirane, a njihovi zaposlenici na burzi rada. Znači, država je taj poslodavac koji ne isplaćuje plaće. I to je dovoljan razlog zbog kojeg je rješavanje problema neisplate plaća odgođeno za jesen.

Kada se uzburka cjelokupno europsko tržište mliječnih proizvoda, ni hrvatski ogranak neće ostati nezahvaćen. Francuski Lactalis, vlasnik Dukata, u velikom je pohodu na osvajanje titule vodeće globalne kompanije u tom sektoru, što će postići bude li prihvaćena njegova ponuda od 3,4 milijarde eura za preuzimanje talijanskog Parmalata, u kojem već ima udio od 29 posto. Talijani se protive tom preuzimanju. Lactalisovo preuzimanje Parmalata moglo bi znatno zaoštriti konkurenciju na hrvatskom tržištu mliječnih proizvoda uvozom iz Italije, ali isto tako moglo bi širom otvoriti talijanska vrata Dukatovim proizvodima.

Kada se poklope kasni Uskrs i rane jagode, rezultat može ispasti nevjerojatan. Na zagrebačkim su tržnicama uoči Uskrsa prve ovogodišnje jagode iz Vrgorca stajale 50 kuna za kilogram, što je još mizerno u odnosu na cijene koje su bile u ribarnicama. Pa ako se cijenama mogu baha- titi proizvođači jagoda i ribari, zašto ne bi i ratari. Predsjednici udruga poljoprivrednih proizvođača Nezavisni hrvatski seljaci i Brazda Mato Mlinarić i Mato Briošić zatražili su da otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda bude 2,40 kuna za kilogram! Nisu seljaci bedasti. Ma koliko se to u ovom trenutku činilo nevjerojatnim, u izbornoj godini sva su čuda moguća.

Predsjednik Uprave Brodosplita Srdan Kovač odlučan je u tome da splitsko brodogradilište više neće graditi brodove po cijeni koja ne pokriva sve neracionalnosti u škveru. Bolje je ne raditi ništa nego poslije doći u situaciju da moraš objašnjavati zašto imaš gubitak, i to na cijeni koja je bolja od one na svjetskom tržištu. Brodosplit je izgubio mjesecima dogovaran posao gradnje dvaju tankera za grčku kompaniju Elka Shipping jer je u posljednji trenutak dignuo cijenu za četiri milijuna dolara po brodu i produljio rokove isporuke. Grci su otišli u Koreju gdje su dobili znatno nižu cijenu i kraće rokove isporuke.

Prije ili poslije Ivica Todorić kupit će Mercator! Mercatorova vlasnička struktura takva je da nijedan od njegovih suvlasnika nema u njemu strateškog interesa, već su mu te dionice imovina koju, prema potrebi, može (uvjetno rečeno) unovčiti. A pokazalo se da je Todorić jedini igrač na širem području koji je spreman te dionice kupiti. Prije ili poslije istopit će se svi slovenski argumenti protiv prodaje Mercatora Todoriću, uključujući i mogućnosti upletanja slovenskog antimonopolskog uređa, što je prodaju stopiralo ovog tjedna. Pivovarna Laško bila je već posve sprema prodati svoj paket Mercatora Agrokoru. A onda se umiješala politika. Ali samo sa slovenske strane.

Svijet kakav smo poznavali definitivno više ne postoji, potvrdila je nova lista 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu tjednika Time. U novome svjetskom poredku najutjecajnijih na samom vrhu liste više nema mjesta za američkog predsjednika, kojega su izbacili neki dečki koji su vrlo spretni u iskorištavanju mogućnosti interneta. Najutjecajnijim je progašen egipatski menadžer Googlea Wael Ghonim (30), glasno- govornik prosvjednika koji su sršili Mubaraka. Na drugom je mjestu nobelovac Joseph Stiglitz, a na trećem Reed Hastings, osnivač kompanije Netflix, internetskog servisa za zabavu. U prvih deset još su osnivač Facebooka Zuckerberga, dizajner videoigara Peter Vesterback te osnivač WikiLeaksa Julian Assange.