Tekst: Mladen Volarić ● Foto: Dražen Lapić

Volimo često reći da su novinari odgovorni za sadržaj, a tehničari za formu, odnosno kvalitetu. Upotrebom HD zvuka naš posao postaje lakši, ustvrdio je Božidar Rožman, voditelj terenske tehnike Hrvatskog radija.

Lakša oprema. Upotreba HD zvuka smanjila je nužnost prateće opreme bez koje se dosad nije moglo osigurati kvalitetno javljanje s udaljenih lokacija. Novinarske torbe napokon su postale lakše.

U studiju. Novinari Hrvatskog radija danas se javljaju izravno u studio, što štedi vrijeme i resurse te pruža jasniju i potpuniju informaciju iz središta zbivanja.

Ušteda vremena. Preko HD zvuka reporteri mogu komunicirati s voditeljima u studiju bez obzira na boku koja ih okružuje kao da su i sami prisutni u njemu. Nova tehnologija štedi vrijeme i resurse.

Brzo, jasno i razumljivo. Do slušatelja dopire aktualna i kvalitetna informacija sa samog mjesta događaja. Jasna i razumljiva poruka uklanja šumove u komunikaciji te povećava zadovoljstvo slušatelja.

Trenutačno samo Nokia proizvodi uređaje koji podržavaju tu tehnologiju iako bi im se uskoro trebali pridružiti i ostali veliki proizvođači. HTC je najavio da će do kraja godine uvesti podršku za HD zvuk u modele, a ni Samsung, LG i Sony Ericsson neće dugo čekati.

• Najave izvana govore da brojni proizvođači idu u smjeru uvođenja HD zvuka u sve mobilne telefone. Dobavljači opreme govore da će budući chipseti u mobitelima većinom podržavati taj standard – kaže Makar.

Primjena ove tehnologije bila je donekle uvjetovana i procesorskom snagom telefona, koja je do sada bila ograničavajući faktor. Za procesiranje AMR-WB kodek potrebni su nešto jači procesori nego što su ih sadržavali mobiteli prije nekoliko godina. Popularizacija pametnih telefona opremljenih snažnijim procesorima omogućila je primjenu HD zvuka. Korisnici su usmjereni na kvalitetu cjelokupnog doživljaja uporabe mobilnog uređaja, a u bliskoj budućnosti jedan od glavnih faktora za izbor mobilnog uređaja mogla bi biti i izvrsna kvaliteta koju pruža HD zvuk.

Vipnet u inovacije lani uložio 48,3 milijuna eura. Vipnet je prošle godine uložio 48,3 milijuna eura u dugoročnu strategiju osiguravanja kvalitete usluga te razvoj inovativnih proizvoda i usluga u skladu s potrebama korisnika. Dio tih sredstava nedvojbeno otpada i na primjenu HD zvuka koji se u Hrvatskoj mogao iskusiti prije nego u većini razvijenih zemalja. Vipnet je, kažu u tom telekomu, prvi u Hrvatskoj ponudio i nove tehnologije kao što su GPRS, EDGE, UMTS i HSDPA. Prvi je, ističu, u Europi predstavio mobilni pristup internetu putem mreže HSDPA 7.2 i među prvima u svijetu uspješno testirao najnoviju tehnologiju za bežični broadband HSPA+. Također je predstavio testnu fazu DVB-H standarda za gledanje televizijskih programa na mobitelu. U skladu s praćenjem suvremenih trendova Vipnet je predstavio i usluge računala u oblaku ili cloud computinga poput Vip autonadzora, Vip nadzora brodova, Vip nadzora radnog vremena i Vip nadzora prodaje.

• Vipnet se jasno pozicionirao kao vođa u kvaliteti, što se svake godine pokazuje neovisnim mjerenjima na cijelom području Hrvatske. Logičan korak bio je da kao tehnološki vođa i vođa u kvaliteti uvede posljednji tehnološki iskorak, a to je HD zvuk. Onog trenutka kad su prvi terminali postali dostupni, bili smo spremni i u vrlo zreloj fazi testiranja.

Naravno, treba uzeti u obzir da su potrebne znatne adaptacije u mreži, od temeljnih mrežnih elemenata do radioelementa i samih baznih stanica. Implementaciji dakle prethodi kompleksan proces testiranja i prilagodbe mreže. Onog trenutka kada su se pojavili adaptivni telefoni s ovom funkcionalnošću, odlučili smo se na njezinu primjenu – objašnjava Tomislav Makar zašto je Vipnet među prvima primijenio AMR-WB kodek. Unatoč većim investicijama koje zahtijeva takva funkcionalnost, Vip je zadržao iste cijene, odnosno privatni i poslovni korisnici neće izdvajati dodatna sredstva da bi uživali u prednostima HD zvuka.

Vožnja na butanol i ispijanje vode iz plastičnih boca dobivenih od etanola za nekoliko bi desetljeća mogli postati posve uobičajeni, i to na ovom planetu. Butanol i etanol dobro su poznati alkoholi, a njihovo drugo lice otkriva Denis Ivanov, menadžer za sektore zaštite okoliša, naftu i kemikalije u SGS Adriatici.

Za alkohol bi se kao i za vatru moglo reći da je dobar sluga i zao gospodar. Alkoholi se znatno razlikuju po svojstvima i namjeni, a neke od njih nova energetska svijest i tehnologija predstavljaju sve više kao sirovinu i gorivo. Stručnjak za razlike između etilnog i butilnog alkohola, koje definiraju aspekte i perspektive njihove uporabljivosti, kemičar je Denis Ivanov, bivši voditelj laboratorija Državnog inspektorata, a danas menadžer za sektore zaštite okoliša, naftu i kemikalije u SGS Adriatici, hrvatskoj podružnici SGS-a koji je vodeća svjetska kompanija na području inspekcijskih, verifikacijskih, ispitnih i certifikacijskih poslova. Za razliku od čovječanstvu odavna bliskog etanola, a u posljednje vrijeme razvikanog kao biogoriva, butanol (C4H9OH), iako ekološki prihvatljiviji i moćniji energent, javnosti je gotovo nepoznat.

• Kad ih uspoređujemo kao gorivo, butanol (oktanski broj 96) mnogo je bolja priča od etanola. Butanol je s četiri atoma ugljika u molekuli energetski znatno izdašniji od etanola (C2H5OH) sa samo dva ugljikova atoma, te svojim energetskim i oktanskim karakteristikama može zamijeniti benzin u današnjoj generaciji motora. Nije hlapljiv i eksplozivan kao etanol pa je znatno sigurniji za transport i skladištenje od etanola. Etanol s oktanskim brojem 130, većom hlapljivošću i manjom kalorijskom vrijednošću kao gorivo za motorna vozila ne može zamijeniti benzin (oktanski broj 91-98), nego se s njim može miješati do najviše 85 posto udjela – objašnjava Ivanov.

Ipak, etanol je rašireno gorivo u Južnoj Americi zbog tradicije uzgoja šećerne trske. To je uzrok zapošljavanja velikog broja ljudi koji ne migriraju u prenapućene gradove. Uzevši u obzir te socijalne efekte aktivnosti vezane uz etanol se isplate. Možda je ipak glavna prednost butanola već razvijena tehnologija dobivanja iz biljnog otpada i biomase, a ne iz hrane. Umjesto da propadnu ili se spaljuju, kukuruzovina, slama, ljuske oraha, lišće te sav drvnog otpad mogu se pretvoriti u butanol i vodik. Ivanov tvrdi da bi samo pet posto svjetskog organskog otpada moglo zadovoljiti sve potrebe za gorivom, kao i one za neutralnom emisijom CO₂, te zadovoljiti međunarodne obveze koje se odnose na uporabu biogoriva.

To je alternativa i odgovor na opravdane kritike koncepta proizvodnje biogoriva na štetu prehrambenih kultura, odnosno zauzimanja polja kulturama za gorivo umjesto za hranu, što uzrokuje burzovni porast cijena hrane, a povećava i krčenje šuma.

Za razliku od svijeta koji primjenjuje koncept proizvodnje energetskih kultura da bi stanovništvo zadržao na selu, Hrvatska ima više od milijun hektara neobrađenoga poljoprivrednog zemljišta unatoč tome što uvozi pola svojih potreba za hranom. U zdravoj organizaciji poljoprivredne proizvodnje za hranu i za energente, uz nužnu uspostavu njihovih tržišta, leži efikasan način ekonomske i demografske revitalizacije sela.

• U Hrvatskoj nemamo ni tvornicu bioetanola, nismo riješili ni pitanja trošarina i maloprodaje za biodizel, a proizvodimo ga. Uspostavimo li takvo tržište i ne ugu-