U procesu razminiranja već godinama s HCR-om aktivno surađuju i Hrvatske šume

Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje, u Hrvatskoj je još 815 četvornih kilometara u kategoriji minskih sumnjivih područja. Taj se prostor proteže kroz 12 županija, a u njegovu okruženju živi čak petina stanovnika Hrvatske. Nužno je naglasiti da su neeksploirana sredstva problem i europskih zemalja kao što su Nizozemska, Belgija, Francuska, Poljska i Norveška, gdje se svake godine ukloni nekoliko desetaka tisuća neeksploiranih sredstava čak iz Prvoga svjetskog rata. Taj se podatak naglašava kako bi i građani RH bili svjesni da je proces razminiranja dugotrajno i kompliciran.

Od 1991. godine do danas u 1.322 minska incidenta stradalo je 1.935 osoba, od čega 501 smrtno. Od 815 četvornih kilometara minskih sumnjivih površina u Hrvatskoj 250 odnosi se na površine koje imaju prednost u razminiranju, a ponajprije je riječ o poljoprivrednim i šumskim površinama. Prioritet je ukloniti opasnost u područjima gdje je onemogućeno sigurno kretanje, uspostava prometa, razvoj poljoprivrede, gospodarstva i turizma te zaštita prirode. Preostale minski sumnjive površine odnose se na brdsko-planinska područja pretežno prekrivena šumom, na ona bez veće gospodarske važnosti i udaljena od naseljenih mjesta.

U procesu razminiranja s HCR-om već godinama aktivno surađuju i Hrvatske šume. Osim razmjerno podataka i stalnom suradnjom u 2010. godini Hrvatske šume uložile su 60 milijuna kuna u razminiranje. Nekim šumskim područjima koja su bila minirana nije se moglo prići više od desetljeća, što je utjecalo i na stanje šume. Iznimno ih je važno razminirati kako bi se i ondje provodila zaštita i obnova šuma. U Hrvatskim šumama ulaganje u razminiranje jedan je od osnovnih poslova, bez kojeg se na određenim područjima ne mogu provoditi ostale aktivnosti.

Temeljna načela hrvatskog šumarstva jesu održivo gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, uz trajno povećanje stabilnosti i kvalitete gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Budući da je poslovanje utemeljeno na tim načelima, iz šume se uzima manje stabala nego što ih u međuvremenu izraste. Drugim riječima, površina pod šumama ne smanjuje se nego konstantno obnavlja i povećava. Tomu pridonosi činjenica da se pošumljava ondje gdje se šuma ne može sama obnavljati. U prošloj godini Hrvatske šume pošumile su oko 3.685 hektara površine. Na području krša pošumljava se pinijom, primorskim borom, čempresom i crnim borom, a na ostalom dijelu hrastom lužnjakom i kitnjakom, jasenom, johom i smrekom. Ukupna vrijednost tih radova na godinu iznosi oko 44 milijuna kuna.

Osim toga važna je zaštita od bolesti i štetnika. Protupožarna zaštita poseban je posao za koji se svake godine izrađuje godišnji plan, a u nju Hrvatske šume godišnje ulažu 100-tinjak milijuna kuna. Međutim, bez razminiranja na određenim područjima ne bi se mogla provesti ni jedna od tih mjera, a sve su ključne za zaštitu i razvoj šuma i šumskih zemljišta.